Godinu i dva mjeseca nakon što je donesena drugostepena disciplinska odluka protiv Gorana Salihovića, Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o obustavi dijela krivične istrage protiv bivšeg glavnog tužioca ove ustanove jer je protiv njega vođen disciplinski postupak na iste okolnosti koje je istraživalo i Tužilaštvo.
U obrazloženju odluke Tužilaštva BiH, koja je donesena prošlog mjeseca, navedeno je da nikome ne može biti ponovo suđeno za djelo za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka, a što je propisano i Zakonom o krivičnom postupku BiH.
Drugostepenom presudom Disciplinske komisije VSTV-a iz oktobra 2017. godine Salihović je smijenjen s pozicije glavnog tužioca, ali je ostao tužilac Tužilaštva BiH.
Komisija je utvrdila njegovu odgovornost u vezi s namjernim davanjem lažne ili nedovoljne informacije o prijavama za radno mjesto, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti VSTV-a, ali je Disciplinska komisija donijela odluku kojom se odbija tužba što se odnosi na omogućavanje vršenja dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene i za miješanje u postupanje tužioca s namjerom opstruiranja.
Tužilaštvo je odustalo od istrage u vezi s tim da li je Salihović opstruirao istragu o kupovini stana Nikole Špirića, bivšeg poslanika u Parlamentu BiH.
Tužilaštvo je odustalo i od istrage protiv Salihovića zbog podizanja krivične prijave protiv ministra sigurnosti Dragana Mektića, s ciljem ušutkivanja ministra koji je često kritizirao Salihovićev rad.
Predmet istrage protiv Salihovića nije više ni sumnja da je opstruirao prijavu protiv Milorada Dodika, tadašnjeg premijera Vlade Republike Srpske, koji je bio osumnjičen za nezakonitu isplatu i odobravanje kredita od “Pavlović International banke”. Salihovića je Tužilaštvo sumnjičilo da je Dodiku preko novinara Mate Đakovića davao informacije o stanju spisa u tom predmetu.
Tužilaštvo je odustalo i od istrage da je Salihović bio umiješan u opstrukciju u predmetu “Bobar banka”, dajući namjerno lažne informacije javnosti u BiH.
“Tad je to sve trebalo nekome da bi smijenio Salihovića. Sada kada je ostvario svoje ciljeve, a pošto te optužbe nisu tačne, neko je donio odluku da se ta istraga obustavi”, kazao je Salihovićev advokat Rifat Konjić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
U petak će se Salihović naći u sudnici kako bi se izjasnio o krivnji po osnovu optužnice koju je Tužilaštvo BiH nedavno podiglo protiv njega.
Salihović je optužen da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH, u periodu od početka februara 2013. do 28. septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, odnosno prekoračio je limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.
Prilikom službenog putovanja iz Pariza 29. aprila 2015., zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela – kako stoji u optužnici – zbog turističkog obilaska grada i unatoč upozorenjima, zakasnio je i propustio let za koji su imali povratne karte.
To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnici, platio svojim sredstvima, ali po povratku je od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio mu da mu refundira iznos od 3.874 konvertibilne marke (KM), a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca Tužilaštvu za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.
Kako stoji u optužnici, na taj način Salihović je oštetio budžet Tužilaštva BiH u iznosu od 2.583 KM, a budžet Direkcije u iznosu 1.291 KM.
Prema optužnici, Salihović je bio upoznat s Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju i s limitom od 20.000 KM koji je određen za Tužilaštvo BiH na godišnjem nivou, ali je svjesno postupao drugačije.
Prema saopćenju Suda BiH, Salihović je sebi pribavio imovinsku korist koja prelazi 50.000 KM. (Birn)
