Uprkos činjenici da je potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom, ali i Švedskom, postoji određeni broj zahtjeva građana koji žive u tim zemljama  za odricanje od BiH državljanstva, šta mislite o tome:

 Ti zahtjevi se podnose kada ove zemlje zahtijevaju od osoba da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine  jer zasnivaju radni odnos u nekim djelatnostima – kao što su poslovi bezbjednosti, rad u vojsci, državnoj službi, ministarstvu unutrašnjih poslova i slično. Osobe podnose ove zahtjeve za odricanje od BiH državljanstva iz razloga što zakonodavstva Hrvatske, Srbije, Švedske i drugih zemalja propisuju da lice ima državljanstvo samo one države u kojoj obavlja gore navedenu djelatnost.

„U narodu “ postoji  mišljenje da Bosna i Hercegovina ne dopušta dvojno državljanstvo?

Ne, to nije tačno, Bosna i Hercegovina dopušta dvojno državljanstvo svojim državljanima, a tu je i moratorij iz 2004.g. na primjenu zakonske odredbe u trajanju od deset godina, koji je donio Ured visokog predstavnika za BiH, koja se odnosi na  spornu zakonsku odredbe o gubitku BiH državljanstva, ukoliko se stekne državljanstvo neke druge države, koja ne zabranjuje dvojna državljanstva. Međutim, neke države EU to ne dopuštaju dvojna državljanstva,  upravo iz toga razloga  naši državljani koji su se već integrisali u stranu državu, proveli određeno vrijeme stalnog boravka u toj državi,  te stekli uvjete za sticanje državljanstva te države, kao zadnji i najbolniji zadatak imaju da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine, ističe naš sagovornik advokat Alma Prnjavorac.

Šta Bosna i Hercegovina može uraditi da se taj negativni trend ispisa iz knjige državljana BiH  zaustavi ?

Mnogo toga, a primarno bi bilo ulazak u EU.  Nakon ulaska BiH u EU,  nijedno lice  ne bi moralo da se odrekne BiH državljanstva, a svi oni koji su ga se morali odreći  imali bi  mogućnost ponovnog vraćanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Međutim, trend odricanja od BiH državljanstva se smanjuje iz godine u godinu.  Od 2003. godine  kada je broj onih kojima je prestalo BiH državljanstvo bio najveći, svake  naredne godine taj broj je manji, a  posebno olakšanje jeste najava mnogih država da će uvesti mogućnost dvojnoga državljanstva i za države  koje nisu članice  EU.

Može li  se imati i više od dva državljanstva ukoliko je država članica EU?

U pravilu je moguće posjedovati više od dva državljanstva. Teoretski, broj državljanstava nije ograničen ukoliko se radi o državljanstvu  država zemalja članica EU. Postoje  slučajevi  u kojima su građani već rođenjem ili porijeklom građani više država.  Takva osoba se može pobrinuti i za sticanje novog državljanstva, ako ispunjava uvjete propisane zakonom one države čije državljanstvo želi da stekne. Navodi naša sagovornica  Alma Prnjavorac, advokat specijaliziran za pitanje državljanstva.

Koje su to iznimne situacije  u kojima naši državljani imaju pravo da zadrže  svoje BiH državljanstvo, a da  steknu  državljanstvo neke države članice  EU ?

Ukoliko potičete iz zemlje koja svojim građanima zabranjuje otpust iz državljanstva ili kada tako nešto nije predviđeno, ne morate da se odreknete starog državljanstva za sticanje novog ni onda  kada  vam druga država postavlja nerazumne uslove za otpust. To mogu da budu previsoke administrativne takse.

Vezano za pitanje, šta je razumno za postupak otpusta iz državljanstva, primenjuje se blaži kriterijum za strance koji imaju preko 60 godina života. Dvojno državljanstvo se može odobriti i u slučaju  kada biste uslijed odricanja od drugog državljanstva pretrpjeli značajnu ekonomsku ili imovinsku štetu.

Dvojno državljanstvo se može odobriti i ako pripadate izuzetno ugroženoj grupaciji, npr. ako  ste registrovani kao imigrant. Kao državljanin neke od zemalja  članica Evropske unije ili Švicarske, možete biti naturalizovani prihvatanjem dvojnog državljanstva.

Raseljavanje mladih i visokoobrazovanih iz BiH

Iako nije utvrđen tačan broj građana koji su u posljednjih nekoliko godina napustili Bosnu i Hercegovinu u potrazi za poslom, procjenjuje se da ih se samo u zemlje Europske unije tokom 2008. i 2009. godine odselilo na desetine hiljada. Podatak je to temeljen na izvješćima Europske komisije koja nisu pobrojala iseljenike u Australiju, Sjedinjene Američke Države ili Kanadu. Za razliku od vremena komunističke Jugoslavije, demografski ugroženu Bosnu i Hercegovinu danas napuštaju visokoobrazovani ljudi koji u svojoj zemlji ne mogu dobiti posao ili jednostavno nemaju motivaciju raditi poslove za koje ne vjeruju da će im osigurati bolju budućnost. Sve ih povezuje pesimizam, uvjerenje da neko bolje sutra u Bosni i Hercegovini neće tako brzo svanuti, ali i ambicioznost, ističe za naš list advokat Alma Prnjavorac.

“Bosna i Hercegovina ubija elan”

Naime, tridesetjednogodišnja M. (podaci poznati redakciji) je magistrica farmacije i ima stalan posao s redovitim primanjima, što se u Bosni i Hercegovini smatra pravom srećom. No, ona od života očekuje više pa je počela pakirati kofere. Pozicija na trenutnom poslu joj je, kaže, zacementirana i na njemu bi mogla dočekati penziju. Ali ona želi da neko cijeni njezin rad te priželjkuje poslovno okruženje koje će je stimulirati da ulaže u profesionalna znanja i kompetencije, što sada, kaže, nije slučaj.

M. nije jedina koja svoju poslovnu sreću traži na Zapadu.

“Nije mi problem raditi koliko god treba, ali želim da se to vrednuje plaćom. Uz to, želim učiti i napredovati. Nisam postigla maksimum, s obzirom na znanje i iskustvo. Ne mogu reći da nazadujem, ali stojim na mjestu“, priča nam magistrica farmacije s budućom adresom u EU.  “Ovdje mi je posao dinamičan, svladala sam ga, ali mislim da mi se neće otvoriti nove i unosnije prilike. Imam dojam da bi to moglo funkcionirati dok imam elana, ali kada ga nestane, doći će faza nemarnosti i bit će mi svejedno.“

Tekst je prenesen uz saglasnost autora članka