Energetsko tržište je izuzetno nestabilno od početka pandemije, a rat u Ukrajini dodatno je uzrokovao nestablinost na tržištu energeneta, veliki  rast cijena i nesigurnost snabdjevanja – istaknuto je danas u Privrednoj komori Federacije BiH (PKFBiH).

Inžinjerska komora PKFBiH – Sekcija inžinjera mašinske struke organizirala je skup na kome se diskutovalo o energijskoj tranziciji, dekarbonizaciji u pogledu postizanja klimatske neutralnosti, te posebno o trenutnom stanju i mogućim mjerama ublažavanja energetske krize pred sezonu grijanja.

Predsjednik sekcije mašinskih inženjera IKFBiH Nihad Harbaš je rekao da je cilj skupa da se od nadležnih dobiju infomacije šta je urađeno, te da nadležni čuju struku u kojem smjeru ići i kako na sistemski način pristupiti rješavanju problema jer sporadična rješenja ne mogu dati dugotrajne rezulatate.

Poremećaji na tržištu energenata u EU, kako je rečeno, uzrokuju rast cijena domaćih energenata u BiH (pelet, ogrjevno drvo, ugalj) do granica priuštivosti grijanja za veliki dio stanovništva. Takva situacija može dodatno pogoršati stalni problem zagađenosti zraka tokom sezone grijanja u mnogim urbanim sredinama u BiH i potencijalno ugroziti sigurnost snabdjevanja električnom energijom.

Govoreći o uzorcima energetske krize koja se prelila uz EU na čitav region, pa tako i na BiH, profesor na Mašinskom fakulteta UNSA Azrudin Husika, rekao je da BiH ima svojih domaćih energenata, prije svega ugalj i biomasu, te da se kriza reflektuje na BiH kroz izuzetno visoke cijene pojedinih energenata.

– BiH ima potencijala da ublaži energetsku krizu, ali ne možemo govoriti o potpunom rješenju. Ono što vlasti donekle rade i na tragu su nekih mjera koje mogu to ublaže jeste i produženje zabrane izvoza peleta. Međutim, ovakva krizna situacija traži rješenja koja se ne primjenjuju inače u nekim situacijama kada je sve tržišno uređeno. Takve mjere se odnose na subvencioniranja energenata, ulogu robnih rezervi u nabavci goriva idr. Također, sva moguća skladišta morala su već biti puna. Čujemo da se i EU bori sa tim da obezbjedi da skladišta budu puna, kako tečnih tako i čvrstih goriva prije sezone grijanja, koja je u Sarajevu već počela – rekao je Husika.

Evropljani se pozivaju ne samo na energijsku efikasnost, nego i na štednju energije. Cijene će, kako je dodao Husika, biti visoke i vjerovatno će biti građana čiji domovi neće biti dovoljno ugrijani.

Kratkorična rješenja nekada izazovu neke nove probleme, a za sistemska rješenja treba vremena. Sistemsko rješenje u ovoj fazi, prema riječima predsjednika PKFBiH Mirsada Jašarspahića, nije moguće jer se problematika grijanja ne rješava pred samu sezonu.

– Nije prvi put da se u BiH reaguje na neki način posljedično, kada problem već nastane. U PKFBiH, Inženjerskoj komori, još od ranije smo ukazivali generalno na problematiku grijanja pogotovo glavnog grada. Zato je neophodno da neko buduće sistemsko rješenje bude kombinacija svih alternativa uz korištenje vlastitih resursa, neiskorištene paru u termoelektranama, većeg stepena energetske efikasnosti u zgradama, izgradnje kogenerativnih postrojenja itd.

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Enver Hadžiahmetović je rekao da će ova grijna sezona biti izazovna.

– Vlada KS će uvijek biti na dispoziciji građanima da rješavamo krizne situaciju. Prošle sedmice smo donijeli odluku prema kojoj će 43.000 ugroženih osoba dobiti pomoć Vlade KS, kako bi premostili zimu i mogli platiti grijanje – naveo je Hadžiahmetović.

Po njegovi riječima, Toplane i BAGS Energotehnika su napunile svoje rezervoare, a Direkcija za robne rezerve je također izvršila nabavku alternativnih goriva u rezervnim kapacitetima. (Fena)