Mevlud, dan rođenja poslanika Muhammeda a.s., obilježava se danas 8. oktobra, odnosno 12. rebiul-evvela po hidžretskom kalendaru.
Prema riječima Mensur-ef. Husića, rukovodioca Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog, mjesec mevluda ima višestruku vjersku, edukativnu i kulturnu vrijednost.
– To je prilika da u vremenu velike ponude različitih sadržaja, religijskih i drugih, koji ljude udaljavaju jedni od drugih, muslimani osnaže svoju duhovnost, obnove svoja znanja. Čini se da nije bilo teškoća da mevlud dosta rano postane dio bošnjačke vjerske tradicije – izjavio je Husić za MINA-u.
Islamska zajednica (IZ) u Bosni i Hercegovini na nivou svojih organa i ustanova organizirano obilježava Mevlud, pa tako na području muftijstava, u medžlisima i džematima budu realizirane brojne aktivnosti kojima se afirmira islamska duhovnost, kultura i tradicija.
– Mjesec Mevluda je prilika da se, osim mevludskih manifestacija, organiziraju različiti vjerski, kulturni, edukativni programi i druge aktivnosti – promocije knjiga (sira) o životu Allahovog Poslanika, a.s., predavanja naših profesora, muderrisa, imama i vjeroučitelja o ličnosti Allahovog Poslanika, večeri hafiza, takmičenja iz sire, literarni konkursi, tribine, mevludske akademije, programi u školama i mektebima itd. Aktivnosti se realiziraju za različite skupine, za sve džematlije, žene, mlade i naše najmlađe – kazao je Husić.
Tradicija obilježavanja Mevluda na našem području prisutna je od vremena pada Bosne pod vlast Osmanlija.
– Ličnost Muhammeda a.s. od tada pa do danas prisutna je u vjerskoj, književnoj i kulturnoj tradiciji Bosne i Hercegovine. Za muslimane u Bosni i Hercegovini Mevlud je odmah poslije Ramazanskog i Kurban-bajrama -, istaknuo je Husić.
Mevludske manifestacije priređuje se u povodu rođenja Allahovog Poslanika, a.s., ali i drugim prigodama, gdje se ricitiraju stihovi o životu i misiji Poslanika, upućuje prigodna poruka prisutnim džematlijama.
– Učenjem mevluda muslimani izražavaju svoju ljubav prema najodabranijem Allahovom stvorenju, savršenom uzoru u vjeri i moralu, poslaniku Muhammedu, a.s., evociraju uspomene na njega, njegovo rođenje, odrastanje, njegovu misiju, Mi'radž, kojima su se rukovodili u svakodnevnom životu. Mevlud je postao dio naše životne svakodnevnice, naše tradicije – kazao je Husić.
Podsjetio je da je u određenim periodima historije Bošnjaka Mevlud imao veoma značajnu integrativnu, edukativnu dimenziju.
– Kada su muslimani u Bosni i Hercegovini bili marginalizirani, kada su im oduzeta prava na jezik, kulturu i tradiciju, mevludske svčanosti imale su veoma značajnu dimenziju u očuvanju našeg vjerskog i kulturnog identiteta, potvrđivanja pripadnosti vjeri islamu, džematu, zajednici muslimana. U periodima zbunjenosti izazvanim nametanjem ovih svjetonazora, mevludske svečanosti u džamijama, mevludi u kućama, iftari i drugi vidovi okupljanja muslimana bili su prilika za učenje o vjeri i podsjećanje na ”vlastiti vjerski identitet”. Vjerovalo se da organiziranje mevluda i trošenje sredstava u tu svrhu predstavlja veliko dobro, nakon kojeg slijedi bereket koji Uzvišeni spušta na tu porodicu i kuću. Kućni mevludi bili su prilika i za učvrščivanje veza među muslimana, njihovih srca. Poziv na mevlud značio je u nekim situacijama poziv na pomirenje, spremnost da se pruži ruka oprosta – naglasio je, između ostalog Husić, javila je MINA.
