Državni sekretar Centralnog državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas potpisao je u petak u Vitezu ugovore sa 105 dobitnika podrške za projekte Hrvata u BiH iz Budžeta Hrvatske u vrijednosti 6 miliona KM.

Riječ je o finansiranju kulturnih, obrazovnih, naučnih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Milas je to nazvao porukom zajedništva i podrške s ciljem opstanka.

Brojni analitičari već godinama upozoravaju na štetnost hrvatske politike prema BiH jer se pokazuje kako i najviši zvaničnici susjedne države etiketiraju BiH kao nefunkcionalnu državu.

– Hrvatska BiH ne vidi kao državu u kojoj žive građani, već kao mjesto na kojem žive Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Politika Hrvatske uvijek i isključivo staje uz stranke sa hrvatskim predznakom u BiH – kazao je ranije analitičar Adnan Huskić.

Takva politika, šteti i bh. Hrvatima, što se vidi kroz njihov masovni odlazak iz BiH. Najbolji dokaz za to je registracija birača izvan BiH za glasanje na Općim izborima. Najveći broj prijava stigao je upravo iz Hrvatske.

Iako na prvi pogled nema ništa sporno u dodjeli novca za projekte bh. Hrvata u BiH, ipak se treba podsjetiti na sve ono što je Hrvatska ostala dužna BiH. Pa se postavlja logično pitanje čiji novac Hrvatska daje bh. Hrvatima.

Ni skoro tri decenije nakon raspada Jugoslavije Hrvatska Bosni i Hercegovini nije vratila nekretnine koje su joj pripale raspadom zajedničke države, dok je BiH prema hrvatskoj državi izmirila te obaveze. Procjenjuje se da su samo nekretnine BiH u Hrvatskoj vrijedne više stotina miliona eura. U najvećoj mjeri to su hoteli i zgrade ratom uništenih bh. kompanija.

Hrvatska blokira prava Bosni i Hercegovini na Luku Šibenik, pod nerazjašnjenim okolnostima nestale su benzinske pumpe Energopetrola na teritoriji Hrvatske, dok je hrvatska INA na sumnjiv način kupila naftnog giganta Energopetrol u BiH.

Gradnju akumulacijskog Buškog jezera zajednički su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u općini u Hrvatskoj sagrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je u BiH, na području općina Tomislavgrad i Livno, sagrađena akumulacija. Hrvatska elektroprivreda (HEP) na ime proizvodnje električne energije preko HE Orlovac godinama izvlači milione, dok općinama Tomislavgrad i Livno u BiH ovo najveće umjetno jezero u Evropi daje samo mrvice.

Dalje, hrvatski trgovački lanac Konzum godinama je isisavao stotine miliona KM iz BiH. Pitanje je da li bi mogao biti i obrnut slučaj. BiH nema niti jedan trgovački lanac u Hrvatskoj. I Izvoz BiH u Hrvatsku je daleko manji od uvoza iz te države.

Dodamo li tome i miješanje u unutrašnje stvari BiH najvišeg vrha Hrvatske, kao što su uređenje, političke prilike, kompromitirajuće izjave o BiH u svijetu, čini se da imamo daleko više štete nego koristi od svog prvog susjeda. (Patria)