Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 135. godišnjicu od osnivanja.

Rođendan proslavlja cjelodnevnim programom od 10 do 22 sata, a ulaz za posjetioce je besplatan.

Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, pripremili su i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo.

Direktor muzeja Mirsad Sijarić rekao je da slave 135 godina od osnivanja.

“Prošao je kroz razne faze. Iskreno se nadam da je završena ova zadnja faza u kojoj je bio, koja je javnosti poznata uglavnom po problemima i da smo sada ozbiljnije krenuli u pravcu oporavka i napredovanja. Za ovaj dan, imamo goste iz Švicarske i obilježavamo završetak velikog projekta koji je iznosio preko milion KM, a kojim smo sanirali dobar dio ratne štete i problema”, izjavio je Sijarić.

Kako je kazao, tužno je da novac za osnovne potrebe ove institucije tražimo od drugih.

“Nećemo da kvarimo raspoloženje, sretni smo danas. Imamo nekoliko izložbi, solidan program”, pojasnio je Sijarić.

Prema njegovim riječima, gledajući finansijske probleme koje su imali prethodnih godina, trenutna situacija je znatno bolja.

“Poenta je da najbolji mogući način iskoristimo ovu ogromnu instituciju, potencijal. Ovo je i dalje najveći muzej na prostoru bivše Jugoslavije. Ima tri miliona eksponata. To je evropski muzej po svakom parametru. Naš je zadatak da ovo predamo mlađim generacijama u što boljem stanju. Prošle godine Zemaljski muzej je posjetilo blizu 100.000 ljudi, od toga je nešto manje od 50 posto ušlo sa plaćenim ulaznicama, ostali su ušli besplatno”, rekao je Sijarić.

Istakao je da bi bio najsretniji kada bi ulaz u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine bio besplatan tokom cijele godine i da ne zavise od toga.

“Da se bavimo zarađivanjem novca, nije to naša uloga. Naša uloga je da prezentujemo prirodno, kulturno, historijsko naslijeđe, da istražujemo i znamo više o sebi, planeti”, dodao je Sijarić.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva tri miliona eksponata, od kojih je dobar dio izložen u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

Svih ovih godina razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, te njega nerijetko nazivaju rodnim listom i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.