Milenko Živanović, bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), nije se pojavio na zakazanom ročištu na Sudu Bosne i Hercegovine 21. septembra, gdje se trebao izjasniti o optužbama za ratne zočine.

Penzionisani general Živanović se trebao izjasniti o optužnici, kojom ga Tužilaštvo BiH tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine.

Živanović se nalazi u Srbiji, a poziv suda mu je upućen posredstvom Ministarstva pravde BiH, koje djeluje kao veza za pružanje međunarodne pravne pomoći u postupcima koji se vode pred sudovima u Bosni i Hercegovini.

Sutkinja Željka Marenić kazala je da optuženi nije pristupio ročištu tri mjeseca nakon “upućivanja zahtjeva za pravnu pomoć preko Ministarstva pravde BiH i Srbije”.

Dodala je i da Sud nema dokaz da je optuženi primio ovu obavijest.

Ministar pravde Josip Grubeša rekao je da su “početkom rujna, nadležni organi Republike Srbije obavijestili Ministarstvo pravde BiH da je sudski poziv uredno uručen Živanoviću”.

Advokat optuženog je tokom ročišta u srijedu kazao da je bio u kontaktu s optuženim preko poznanika iz Šapca, u aprilu 2022. godine. Rekao je i da je optuženog vidio pred Vojno-medicinskom akademijom u Beogradu, u julu 2022.

“Optuženi mi je kazao da mu je optužnica upućena, da je to primila svastika, i da je optuženica vraćena“, kazao je branitelj.

Potom je ponovno u julu preko poznanika pitao šta je sa Živanovićem, i nije dobio odgovor.

Tužitelj Predrag Tomić je predložio da se optuženi ponovo pronađe i da mu se ponovno uruči optužnica.

Sutkinja Marenić je rekla da će Sud razmisliti o prijedlogu Tužiteljstva.

“Branitelj je potvrdio da je optužnica uručena i sud ima dokaz da je uručena 7. jula 2022. čime je dostava optužnice riješena. Sud će još jednom poslati pozivnicu za ročište na neki drugi način, jer se putem pravne pomoći ne radi kako treba.”

Živanović je nedolaskom na ročište na Sudu BiH postao sto prva osoba optužena za ratne zločine pred domaćim sudovima koji je napustio Bosnu i Hercegovinu, i tako postao nedostupan pravosuđu.

Ovaj broj je utvrdila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u svom izvještaju Utrka sa vremenom – Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Bosne i Hercegovine.

Nedostupnost optuženika pravosuđu otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine, navedeno je u izvještaju OSCE-a. Od ukupno 245 suđenja za ratne zločine, pokrenutih pred sudovima u BiH na kraju 2021. godine, u čak 94 suđenja su optuženici nedostupni pravosuđu.

Komandant Drinskog korpusa VRS optužen za zločine u Srebrenici i Žepi

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv bivšeg generala Vojske Republike Srpske Milenka Živanovića 4. januara 2022. godine, optuživši ga za zločine počinjene od marta do sredine jula 1995. godine.

Optuženi se tereti da je kao general i komandant Drinskog korpusa VRS, 1995. godine, kao učesnik Udruženog zločinačkog poduhvata vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima jedinica Drinskog korpusa u rasprostranjenom i sistematičnom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Srebrenice i Žepe, na istoku BiH.

“Optuženi, počevši od mjeseca marta 1995. pa do sredine jula te godine, u više navrata je izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, spriječavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice, kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu“, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

U optužnici se dodaje da se Živanović tereti za artiljerijske i pješadijske napade na stanovništvo, koji su rezultovali smrću više osoba, kao i napade na stanovništvo prilikom napuštanja Srebrenice i napad na položaje snaga UN-a sa ciljem njihovog onesposobljavanja za zaštitu civila.

Živanović je optužen i da je vršio mobilizaciju svih raspoloživih vozila i potrebnog goriva sa ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja.

“Optuženi se takođe tereti da su vojne i policijske jedinice pod njegovom komandom, učestvovale u zarobljavanju više hiljada muškaraca i dječaka sa područja Srebrenice, na putnoj komunikaciji Bratunac-Milići, kao i njihovom nezakonitom zatočenju i transport”, ističu u Tužilaštvu BiH.

Navodi iz optužnice, ističu u Tužilaštvu BiH, biće dokazivani pozivanjem većeg broja svjedoka imaterijalnih dokaza, uključujući i dokumentaciju dobijenu saradnjom sa tužiteljstvom i sudom Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Živanović se pojavio u oktobru 2013. godine pred Tribunalom u Hagu kao svjedok odbrane u postupku protiv Radovana Karadžića, koji je u martu 2019. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine.

Nakon zauzimanja Srebrenice razriješen je dužnosti komandanta Drinskog korpusa VRS-a 11.jula 1995. godine, tako da, za razliku od njegovog nasljednika Radislava Krstića, nije odgovarao za masovna ubistva koja su se nakon toga dogodila.

Inače, Živanović je spomenut i tokom suđenja svom bivšem nadređenom generalu Ratku Mladiću, kao osoba koja je 12. jula 1995. godine izvještavala tadašnjeg vladiku (zvorničko-tuzlanskog) Vasilija Kačavendu o operaciji Srebrenica.

Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka. Do sada su identificirani posmrtni ostaci 6.955 osoba.

Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Prema izvještaju Orgaizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) oko tri posto neriješenih predmeta koji čekaju procesuiranje na Tužilaštvu BiH odnose se na osumnjičene koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH. (RSE)