Dinina majka Vahida kaže da je za sve odgovorna tadašnja izvršna direktorica Udruženja “Oaza” Adisa Begović, protiv koje je u toku istraga

Vahida Hamzić, majka je mladića Dine Hamzića kojem je dijagnosticirano heredodegenerativno metaboličko oboljenje. Dini je neophodno liječenje van granica BiH koje košta 60.000 eura.

Prije nekoliko godina novac je prikupljen putem humanitarnog broja i telekom operatera. Međutim, obzirom da je tom humanitarnom akcijom rukovodilo Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama Kantona Sarajevo “Oaza”, novac je nestao.

Dinina majka Vahida kaže da je za sve odgovorna tadašnja izvršna direktorica Udruženja “Oaza” Adisa Begović, protiv koje je u toku istraga, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Građani su zvali i novac je išao na računa Udruženja ‘Oaza’. Na kraju je novac nestao, odnosno u rukama Adise Begović”, naglasila je Vahida.

Iz Udruženja “Oaza” nisi željeli ništa komentirati dok se istraga ne završi. Također su dodali kako spomenuta direktorica Begović nije više zaposlena u Udruženju. Slučaj vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo.

“U navedenom predmetu poduzeto je više radnji dokazivanja i uskoro se očekuje konačna tužilačka odluka”, kazala je glasnogovornica Tužiteljstva Azra Bavčić u pisanom odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Nakon ovog slučaja, Vahida Hamzić je osnovala vlastitu fondaciju i danas na ulicama prikuplja novac za svog sina putem dobrovoljnih priloga.

“Teško mi je! Prodala bi svoju kuću, ali ne mogu jer se nalazi na transverzali. Ne bi stajala ovdje. Hvala dobrim ljudima koji pomažu”, objašnjava Vahida.

U Bosni i Hercegovini nije poznat tačan broj humanitarnih udruženja koja se po raznim osnovama bave prikupljanjem dobrovoljnih priloga za teško oboljele i socijalne ugrožene osobe. Zakonska regulativa propisuje da takva udruženja trebaju biti upisana u registar, ovisno da li djeluju na teritoriju države, entiteta ili kantona. Prema podacima Ministarstva pravde BiH (državni registar) preko 700 udruženja i fondacija bavi se nekom humanitarnom djelatnošću.

Unosan posao

Ovo nije jedini slučaj u Bosni i Hercegovini u kojem novac građana u humanitarnim akcijama završi u sumnjivim rukama. Udruženje “Pomozi.ba” više puta je u medijima upozoravalo kako su se na sarajevskim ulicama pojavili prevaranti koji su prikupljali novac, predstavljajući se, kao aktivisti te organizacije.

“U proteklih mjesec dana imali smo pokušaja određenih ljudi koji su se predstavljali kao naši volonteri da prikupljaju novac za liječenja osoba čiju akciju jeste organiziralo naše udruženje. Slučaj smo prijavili policiji. Međutim, da bi se takve osobe uhapsile, sve osobe koje su donirale novac za tu akciju morale bi prijaviti taj slučaj, što je jako teško”, kazala je Maja Arslanagić, glasnogovornica Udruženja “Pomozi.ba”.

Zbog ovakvih slučajeva, nedavno je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zastupnik Goran Akšamija postavio pitanje Ministarstvu pravde Federacije BiH – koliko je broj humanitarnih udruženja upisano u registar i da li ta udruženja podnose izvješće o prikupljenim sredstvima?

“Mislim da u dosta slučajeva prikupljanje dobrovoljnih priloga postaje jedan unosan biznis. Trebala bi postojati neka kontrola, odnosno da li postoji stvarna indikacija za prikupljanje novca ili se tu radi samo o sticanju nezakonite dobiti”, dodaje Akšamija.

Akšamija je dodao kako razumije da je sve više građana BiH u potrebi zbog loše zdravstvene i socijalne politike, no smatra, da se ovaj vid prikupljanja novca treba više nadzirati.

“Mislim da tu inspekcijski organi trebaju više kontrolirati te akcije, ali i nadležna ministarstva koji bi trebali pooštriti kriterije registracije određenih udruženja. Dovoljno je imati statut organizacije, osobu koja predstavlja tu organizaciju i uplatiti 100 eura, te navesti članove skupštine. Faktički jedno fizičko lice sa članovima svoje uže obitelji može osnovati humanitarno udruženje”, naglasio je Akšamija.

U federalnom registru trenutačno je aktivno nešto više od 1.700 udruženja i fondacija. Na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama nije propisano da se humanitarna udruženja upisuju u poseban registar, zbog toga nije moguće utvrditi broj udruženja koja se bave humanitarnom djelatnošću.

Zakonitost njihovog rada i financijska izvješća prate nadležni federalni ili kantonalni organ uprave, saopštio je iz Ministarstva pravde FBiH. Na isti način prati se i rad udruženja i fondacija u Republici Srpskoj, priopćeno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a.