Ponedjeljak, 6. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Gazi Husrev-begove biblioteka čuvar rukopisne i arhivske građe

Preuzmite sliku

Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, obilježava 486 godina postojanja. Tim povodom, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizovana je svečanost u povodu 486. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije, javlja Anadolija.

Na svečanosti je upriličena i promocija projekta Hronike “Historija BosneMuhameda Enverija Kadića, historičara, hroničara, pjesnika i epigrafa koji je skoro cijeli svoj život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Hercegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.

Hronika Kadića sadrži preko 11.000 stranica rukopisnog teksta, koju je ispisivao indigom u tri primjerka. Autograf ovog djela je pohranjen u biblioteci, jedan primjerak je poslan u Istanbul, a treći, namijenjen njegovim nasljednicima, je svojevremeno otkupio Orijentalni institut u Sarajevu. Tek se nedavno saznalo da je primjer koji je poslan u Istanbul pohranjen u Historijskom institutu u Ankari.

Direktor biblioteke Osman Lavić rekao je da je riječ o autografu rukopisa koji se čuva u biblioteci, a koji se sastoji od 28 tomova, odnosno više od 11.000 rukom pisanih stranica teksta.

  • “Ova hronika Enverija Kadića sadrži stotine carskih naredbi, sudskih odluka, ostavinskih rasprava, desetine prepisanih djela koja su nastajala na ovim prostorima za vrijeme Osmanske, ali i kasnijem periodu Bosne. Zatim, tu su pjesme naših pjesnika koji su pisali ili pjevali na orijentalnim ili bosanskom jeziku na ovim prostorima”, rekao je Lavić.

    Gazi Husrev-begova biblioteka, kako je kazao, skoro pola milenija djeluje na našim prostorima.

    “Predstavlja naše pamćenje, u ovom digitalnom govoru hard disk našeg pamćenja u posljednjih 500 godina. Ona u svojim fondovima čuva, obrađuje i publikuje rukopisnu i arhivsku građu koja je nastajala na ovim prostorima u posljednjih 500 godina”, istakao je Lavić.

    Promotor Ramiza Smajić, doktor historijskih nauka, kazala je da je Muhamed Enveri Kadić veličina kakvu u današnje vrijeme ne vidi.

  • “Mislim da je jedan od rijetkih za kojeg možemo reći da je čovjek institucija. Bio je vizionar, uporno bilježeći sve. Bio je neobično velik, skroman čovjek”, kazala je Smajić.

    Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović rekao je da je život velika tajna, on nam donosi radosti i tuge, uspjehe i neuspjehe.

  • “Uvijek osjetimo radost kada obilježavamo neki uspjeh, neko ostvarenje, postignuće nečega golemog. 486 godina rada jedne biblioteke je nešto iznimno golemo pa je velika i naša radost. Svaka biblioteka je riznica pamćenja, svojevrsna memorija jedne zemlje ili jednog naroda. Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bh. memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih i naučnih ostvarenja. Gazi Husrev-begova biblioteka u svojim njedrima nosi neprocjenljivu mudrost”, kazao je Kavazović.

    U okviru programa tradicionalno su dodijeljena priznanja i zahvalnice za doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

    Dobitnici plaketa za poseban doprinos ove godine su Goethe institut BiH, Ahmet Atabas, savjetnik za kulturu i promociju u ambasadi Republike Turske, Nihad Njemčević i Hamida Karčić.

    Radi se o zaslužnim pojedincima i organizacijama koje su pružile podršku biblioteci u 2022. godini.

    Gazi Husrev-begova biblioteka u Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednoj bibliotečkoj i nebibliotečkoj građi značajnoj, ne samo za historiju zemlje i regiona, nego i šire.

    Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa vratila se 2014. godine, a nova zgrada poklon je naroda i Vlade države Katar.

    Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje