Ponedjeljak, 30. Januara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Fra Mile Babić: Proizvodnja mržnje cijelo čovječanstvo može odvesti u zajedničku propast

Preuzmite sliku

Na Božić slavimo rođenje novoga čovjeka, novoga Adama, koji je prošao ovom zemljom čineći dobro svima, jer je Bog bio s njime.

Nikada i nikome nije činio zlo, nego je svima činio dobro. Taj novi čovjek zove se Isus, a njegovo ime znači onaj koji spašava čovjeka svojom dobrotom: on je Spasitelj – kazao je u razgovoru za Fenu povodom najznačajnijeg katoličkog praznika Božića fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Babić tako navodi da novi početak, za kojim svi čeznemo, ne može doći od onih koji mrze druge i čine im zlo, nego može doći samo od onih koji svima čine dobro.

– Mi kršćani vjerujemo da je jedino Bog apsolutno dobar i apsolutno svet. I zato novi početak može doći samo od Boga. Na početku Biblije stoji rečenica koja kaže da je Bog sve stvorio dobro: “I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro” (Knjiga Postanka 1,31) – kazao je u razgovoru za Fenu povodom Božića fra Mile Babić.

Komentarišući okružje ovog kao i prethodnih Božića, prvenstveno tu misleći na pandemiju i ratove, fra Mile je podvukao da iz ovih nevolja koje su nas snašle možemo mnogo naučiti.

– Iskusili smo koje sile uništavaju ljudski život. Uvidjeli smo da nas mržnja vodi u uništavanje drugih i istodobno u vlastitio samouništenje. Uništavanje prirode (kisika, vode i zemlje) vodi čovječanstvo u vlastito samouništenje. Pandemija korone pokazala nam je da ne možemo živjeti bez kisika, ali mi ga i dalje uništavamo. Mržnja istodobno uništava i one koje mrzimo i nas same. Zar smo toliko glupi i toliko zaslijepljeni mržnjom da to ne vidimo? – mišljenja je fra Mile Babić.

Fra Mile podsjeća da je nobelovac Ivo Andrić u svojoj pripovijetci “Pismo iz 1920. godine” jasno pokazao da mržnja vodi u uništenje drugih i istodobno i u vlastito samouništenje. Veliki naš pisac Dževad Karahasan, dobitnih Goetheove nagrade za književnost, u svojoj pripovijeci “Pisma iz 1993. godine” također je to isto pokazao, navodi on. Proizvodnja mržnje cijelo čovječanstvo može odvesti u zajedničku propast (u nuklearni rat).

– Upravo sada možemo zamisliti kako bi naš život bio prelijep bez proizvođenja mržnje. Nitko nema pravo proizvoditi mržnju, čak ni prema svome neprijatelju, jer mržnja razara zajedno i jedne i druge, i mrzitelje i omražene. Glasoviti njemački pjesnik Friedrich Hölderlin rekao je: “Tamo gdje je opasnost, također raste ono koje spašava”. Kad su ljudi u nevolji tad se rađa nada. Najveći marksistički filozof Ernst Bloch dokazivao je da je čovjek biće nade. Kad u čovjeku umire nada, umire i čovjek – podvukao je fra Mile.

On smatra da želimo li sretno živjeti na ovoj Zemlji, moramo biti u prijateljstvu sa Stvoriteljem svega, u prijateljstvu sa svim ljudima, u prijateljstvu sa svim Božjim stvorenjima, prijateljski se odnositi prema svemu što postoji, biti u prijateljstvu sa samim sobom, tj. s vlastitim tijelom.

– Ne smijemo nikoga ni mrziti ni prezirati. Kad škodiš bilo kome, istodobno škodiš samome sebi. Moj profesor i mentor, akademik Abdulah Šarčević (1929–2021) zagovarao je biofiliju, tj. ljubav prema životu, zagovarao je biofilni um, što znači um koji voli život. Sve na ovoj Zemlji – i religije i znanosti i politike – mora služiti životu: da nam život bude čudesniji, raznovrsniji i puniji. Koliko slobode oduzmeš drugome, istodobno je toliko oduzmeš samome sebi. Ljudi koji vole moć nisu sposobni za slobodu misli, jer im moć pomračuje um – podvukao je u razgovoru za Fenu bosanski franjevac fra Mile Babić

Božić je kršćanima najdraži blagdan jer slavi rođenje Isusa Krista. To je vrijeme u kojem oživljavaju ljudske čežnje, nade, želje. S tim blagdanom povezana je i ljudska čežnja za čistoćom i nevinošću, za novim početkom te novim i boljim odnosima.

Po prvi put taj je blagdan uveden u Rimu u VI. st. Dan 25. prosinca, kao dan Isusova rođenja, zabilježen je prvi put 354. godine. Za Rimljane je to bio dan sunca, svečani početak novoga života u prirodi, kada dani postaju duži, a sunce potiskuje tminu. Blagdan Božića brzo se raširio i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu. Središnji je čin proslave Božića ponoćna liturgija. U sadržaju Božića istaknuta je poruka mira, važnost neznatnih i nemoćnih, kojima zvijezda dovodi na poklon najveće mudrace. Božić iskazuje vjeru da je Bog, prisutan u neznatnom i nejakom djetetu siromaha, snažniji od svih sila.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,