Bašigovačko jezero u narodu poznato još i kao “Rajsko jezero” je kopovskog tipa i nastalo je 1984. godine kada je obustavljena eksploatacija rude uglja.

Jezero je dugo oko 400 a široko oko 350 metara sa maksimalnom dubinom oko 40 metara na sredini, mada neki mještani kažu da je dubina jezera na sredini oko 100 metara.

Jezerska voda nema zagađivača, izuzetno je čista čiju manju količinu čini oborinska voda tj. jezero se snabdijeva vodom iz podzemnih izvora solidnog kapaciteta. U prilog tome govori i činjenica da je skoro neprimjetna promjena vodostaja jezera u vrijeme suša.

Višak vode iz jezera stvara potočić koji nalazi svoj put do rijeke Spreče. Čistoću vode potvrđuje i prisustvo barskih školjki. Od samog nastanka jezera pa do danas u jezero su donošene razne riblje vrste a kuriozitet je da u Rajskom jezeru obitavaju i slatkovodne meduze.

Jezero je svakodnevno posjećeno od strane ribolovca a najkrupniji poznati ulovi na jezeru su štuka 4 kg, deverika 1,5 kg, som 7 kg. U ljetnim mjesecima jezero je prava oaza za kupače, skakače u vodu i brojne ljubitelja odmaranja na plaži.

Za vrijeme sezone kupanja, jezero Bašigovci dnevno posjeti oko 2.000 kupača, što znači da se po posjećenosti nalazi odmah iza Panonskih jezera u Tuzli. Lijepo uređena plaža može se iskoristiti za šetnju, uživanje na svježem zraku i sportskim aktivnostima kao što su odbojka, badminton i slično.

Iako je danas zvanično prvi dan ljeta, temperature nisu baš bile pogodne za kupanje i sunčanje na plaži. Ali ipak jedn se kupač odvažio da zapliva. Kasnije smo saznali da on skoro svaki dan bez obzira na vremenske prilike održava kondiciju plivajuću u Rajskom jezeru.

Ribolovci i nisu baš imali svoj dan, ali nije bilo odustajanja. “Ribolov traži dosta strpljenja” kazali su nam mještani koje smo zatekli na ovom jezeru.

Historija i podrijetlo Bašigovaca – Ime i podrijetlo Bašigovaca nije sasvim sa sigurnošću utvrđeno. Postoje dvije verzije nastanka ovog naselja.

Prva verzija je da je naselje dobilo ime po nekom „Baši“ (starješina, poglavar, prvak) osmanskom činovniku i uglednoj ličnosti. Druga verzija je da termin „baš“ ima značenje nečeg glavnog, slično Baščaršiji – glavna čaršija (Sarajevo).