Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

“Fly fishing” na Plivi mamac za iskusne svjetske ribolovce (FOTO)

Preuzmite sliku

Posebna vrsta ribolova “fly fishing” ili mušičarenje na rijeci Plivi kod Šipova predstavlja atrakciju za strane turiste, ljubitelje prirode i ribolova, a Pliva je u Evropi poznata kao tehnički zahtjevna rijeka zbog čega umjesto početnika tu dolaze iskusniji ribolovci.

Željko Prpić, iz Turističkog kompleksa Pliva, koji je 2010. godine osvojio titulu evropskog prvaka u “fly fishingu” ekipi Anadolu Agency (AA) objasnio je da je ova diciplina ribolova, iako relativno nova na domaćem području, veoma popularna u svijetu.

“Rijeka Pliva posebna je sama po sebi, jedan od najvećih izvora pitke vode u Evropi i samim tim spada na ljestvicu viskorangiranih rijeka u ribolovu i po kvalitetu vode. Radi se o čistoj rijeci koja je veoma bioproduktivna. Ima mnogo hrane zbog čega predstavlja za dva stadijuma teži način ribolova i težu vrstu nego na svim ostalim rijekama koje su prljavije. Sama pomisao da je kristalno čista voda daje nam veći stepen bojaznosti kako ćemo da pecamo na toj rijeci”, ispričao je ovaj iskusni ribolovac.

Objasnio je da se u ovoj disciplini ribolova sve uhvaćene ribe ponovo vraćaju u rijeke “kako bi nekog drugog učinile srećnim”.

“Za ‘fly fishing’ je potrebna druga vrsta mamaca. Drugi način ribolova iziskuje i drugu opermu, a to su štap – namjenski napravljen za to, zvani mahač, zatim rola, šnjura koja se koristi prilikom zabacivanja i na kraju šnjure predvez koji se koristi da riba ne bi vidjela šnjuru pomoću koje mašemo”, kaže Prpić.

Obzirom da Pliva ima autohtone vrste ribe lipljen i pastrmku, koje su u ovoj rijeci od ikre narasle do primjeraka lipljena od 55 do 57 centimetara i pastrmki po tri, četiri kilograma za ribolovce predstavlja dodatan izazov.

“Ta je riba rođena u rijeci, živjela, hranila se i nastanjuje staništa Plive i samim tim je veoma teško prevariti je, upecati, naći mamac na koji možete da je upecate “, kaže on.

“Fly fishing” smatra se disciplinom za bogate, a prema priječima Prpića riječ je o relativno skupom sportu.

“Kao i sve ako hoćete da se bavite tim profesionalno onda morate da izdvojite veliku svotu novca, počev od kupovine štapa, nabavljanja opreme, šnjura, kola, različitih vrsta predveza, tipeta, mušica, udica i to ne varalica nego udica od nimfi, strimera površinskih muha… A i prateća je oprema veoma skupa”, kazao je Prpić.

Govoreći o pratećoj opremi kazao je da su to čizme, obzirom da u većini slučajeva ribolovci stoje u vodi, te pododjela.

“Kada se radi o ovakvoj rijeci čija voda ima sedam stepeni, morate da imate dobra pododjela, pošto stojite više sati u vodi. Kada stojite ovako u prelijepoj vodi i ambijentu zaboravite koliko je Pliva hladna, tek u jednom momentu osjetite jezu, pa nas hladnoća natjera da izađemo. Da ne bi morali napuštati ribolov onda morate dobra pododojela i kvalitetne čizme koje mogu da izdrže trenje u zavisnosti od toga koliko dana ribolova imate. Ako je veći broj morate da imate zahtjevniju opremu, a ako je u pitanju vikend ribolov, jednom do dva puta mjesečno, možete da prođete i jeftinije”, rekao je on.

Prpić se u ovoj disciplini ribolova takmiči od 2008. godine, a osim titule evropskog prvaka, bio je i treći, šesti i deveti na svijetu. Prošle godine u Koloradu u SAD na Svjetskom prvenstvu bh. tim ekipno je bio deseti, a Prpić je individualno zauzeo 15 mjesto od 189 takmičara iz cijelog svijeta, na šta je posebno ponosan jer se uspio snaći na nepoznatoj vodi.

Na pitanje šta ga privlači ovakvoj vrsti ribolova objasnio je da je to “boravak u prirodi, u ambijentu bez stresa i telefona, bez svakodnevnih frustracija koje se dešavaju tokom života”.

“Bijeg, makar i na 15 minuta, popunjava cijeli dan. Tako da bih preporučio svima i onima koji su u svijetu ribolova i oni koji nisu neka pokušaju da dođu. Smiraj nervnih ćelija može da pomogne puno u životu. Sam boravak u prirodi ukoliko je ljuditelj prirode može da mu pomogne, neće mu odmoći to je sigurno”, rekao je on.

Govoreći o stranim ribolovcima koji dolaze da okušaju sreću u Šipovu kazao je da sredinom aprila i početkom maja najviše ljudi dolazi iz Švedske, Norveške i Italije, a nakon njih Francuzi. Krajem jula i početkom avgusta najviše je ribolovaca iz Slovenije, Češke, Rumunije, a u septembru ponovo dolaze Italijani i Francuzi. Osim toga nisu rijetki ni Amerikanci, obzirom da je ovaj sport izuzetno zastupljen u SAD.

Svi oni na recepciji Turističkog kompleksa Pliva mogu da iznajme opremu i štapove, da dobiju dozvole, kao i da koriste smještajne kapacitete ovog kompleksa.

Siniša Pandžić, direktor Turističke organizacije Šipovo, objasnio je da je u pitanju kompletan turistički proizvod, a da oko 95 gostiju koji u Šipovo dolaze na “fly fishing” stižu iz inostranstva. Naglasio je da su rijeke Pliva i Janj izuzetno kvalitetne i bogate ribljim fondom.

“Do sada su održane brojne manifestacije svjetskog i evropskog karaktera i sama ta takmičenja govore da je kvalitet rijeke i ponuda Šipova što se tiče ‘fly fishinga’ na zadovoljavajućem nivou”, rekao je Pandžić.

Turistička organizacija Šipova “fly fishing” koristi i za promociju drugih atrakcija na području ovog grada i ribolovcima nude dodatne aktivnosti u prirodi kao što je posjeta izvorima Plive, Janjskim Otokama, spust na Plivi, usluge vodiča za planinarske šetnje i drugo.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,