Federalna Vlada utvrdila je Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, na čije se odredbe primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti, o zdravstvenom osiguranju, propisi o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Pod liječenjem Zakon podrazumijeva otklanjanje neplodnosti ili umanjene plodnosti korištenjem biomedicinskih dostignuća, nakon utvrđivanja da trudnoća ne može biti postignuta drugim načinima liječenja. Također, liječenje je i uzimanje i čuvanje spolnih tkiva i spolnih stanica muškarca i žene u slučajevima kada, prema saznanjima i iskustvima medicinske znanosti, postoji opasnost da može doći do neplodnosti.

U primjeni postupaka biomedicinski pomognute oplodnje štiti se dostojanstvo i privatnost osoba, a zabranjen je svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, jezika, invaliditeta, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, prilikom obavljanja radnji temeljem ovog zakona.

Svi pokazatelji o postupku biomedicinski pomognute oplodnje, a posebno o ženi, njenom bračnom, ili vanbračnom drugu, te začetom djetetu, predstavljaju profesionalnu tajnu.

Pravo na liječenje biomedicinski pomognutom oplodnjom na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje, uz obavezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu.

Prije početka primjene postupka, diplomirani pravnik, odnosno bachelor prava informiše bračne ili vanbračne drugove o pravnim posljedicama postupka biomedicinski pomognute oplodnje. Porijeklo djeteta začetog u postupku biomedicinski pomognute oplodnje utvrđuje se sukladno Porodičnom zakonu FBiH. (Tuzlanski.ba)