Na samitu lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana očekuje se rasprava o uslovima. Kako FTV saznaje riječ je o četiri zakona iz Briselskog sporazuma: Zakonu o VSTV-u, Zakonu o javnim nabavkama, Zakonu o sukobu interesa i Zakonu o sudovima.

Podsjećamo političkim sporazumom iz Brisela, Evropska unija je predstavila principe koji bi osigurali funkcionalnu državu, te ubrzali evropski put Bosne i Hercegovine. U sporazumu je 19 tačaka, a među njima visoko i ona koja nalaže provođenje reformi.

Ova tačka je izmijenjena u odnosu na prvobitnu verziju. Pa tako u finalnoj, umjesto nakon izbora, usvajanje reformskih zakona nalaže se šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima. Razlog – sprečavanje blokade važnih državnih procesa. Istovremeno, ova tačka izražava nadu Evropske unije da će vlast blagovremeno biti formirana što do sada, uglavnom, nije bila praksa izabrane vlasti.

Hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvojiti:

a. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakon o sudovima;

b. Zakon o sprečavanju sukoba interesa;

c. Zakon o javnim nabavkama;

d. izborne reforme i ograničene ustavne reforme u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se osigurala potpuna usklađenost sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Navedeni zakoni dio su 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su već godinama svi zajedno u zapećku bh. politike.

Slovenija je početkom ove sedmice i službeno uputila Vijeću Evropske unije zahtjev za kandidatski status Bosni i Hercegovini. Prijedlog Slovenije imao je i svoje uslove koji se kako je navedeno na početku ovog teksta očituju u zakonima sadržanim u političkom sporazumu, koji su bosanskohercegovačke političke stranke postigle na briselskim razgovorima. Podsjetimo i na to da su ovaj prijedlog podržale i zemlje članice EU, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, Austrija i Poljska.