Član predsjedništva BiH Šefik Džaferović gostovao je danas na panelu Šta mir i sigurnost znače u 21. stoljeću koji se  održao u New Yorku u organizaciji Međunarodnog centra Nizami Ganjavi, koji se održao u sklopu Generalne skupštine UN.

Džaferović je tokom svog obraćanja govorio kako je cilj svakog društva mir, ali da se pokazalo kao nedostižnim snom. Međutim, dodao je kako se tokom perioda koji simbolizia vladavina EU ispostavilo da trajni mir nije samo san.

– Demokratija, vladavina prava, zaštita individualnih ljudskih prava i kolektivna odbrana; nepromjenjivost granica, krivično gonjenje ratnih zločinaca, rješavanje otvorenih pitanja dijalogom i uz pomoć institucija međunarodnog prava, uklanjanje rasne i etničke diskriminacije, jačanje uloge žena u društvu – principi i procesi zahvaljujući kojima su euroatlantska društva postala sposobna mirno rješavati interne i međusobne društvene nesporazume i proturječnosti.

Džaferović je istakao kako je upravo uspostavom EU i NATO saveza omogućen znatno mirniji i sigurniji ambijent u Evropi, ali i svijetu, te je potvrdio kako misli da čak i danas ne postoji bolji okvir za očuvanje mira i sigurnosti na evropskom kontinentu. Svoje mišljenje Džaferović zasniva na teškom i tragičnom iskustvu BiH koja je prošla kroz jedan od najkrvavijih sukoba u historiji, a koji su izazvali nacionalistički politički projekti iz susjednih država.

– Pola stoljeća nakon nacističkih invazija, nosioci tih projekata su i dalje vjerovali da se granice država mogu mijenjati vojnom agresijom i genocidom. Prezirući ideju individualnih ljudskih prava i građanske jednakosti, oni su na teritorijama koje su zauzeli uspostavili režim etničke segregacije i diskriminacije. Na koncu, bili su uvjereni da masovni zločini koje su činili nikada neće biti procesuirani – podsjetio je Džaferović.

Upravo je agresija na BiH istakla sve slabosti NATO saveza i EU zbog čega se i sveukupna stabilnost međunarodnog poretka i principa civilizacije našla na kocki zbog BiH, naveo je Džaferović. Ni međunarodna zajednica, ni UN, ni NATO savez ni EU u slučaju agresije na BiH nisu odgovorile na zadatak.

Upravo će genocid u Srebrenici zauvijek ostati kao crna mrlja u svjetskoj, evropskoj, ali i ljudskoj historiji, a činjenica da je nedugo nakon genocida u Srebrenici, dodaje Džaferović, intervencijom NATO-a zaustavljen rat u BiH, samo je dodatno potvrdilo da se genocid mogao prevenirati.

– Kada govorimo o miru i sigurnosti u 21. stoljeću, dvije su ključne lekcije. Prva je potreba preventivnog djelovanja na zaštiti mira i međunarodnog prava. Govoreći o kontekstu BiH, u tom smislu smatram ohrabrujućim donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, uz podršku međunarodne zajednice, čime se suzbija ideologija koja počiva na revizionizmu i govoru mržnje, te kao takva predstavlja najveću prijetnju miru – podvukao je.

Džaferović kao drugu lekciju navodi da je savramenim društvima za mir potreban stalni napredak i kretanje ka nekom pozitivnom cilju.

– Konkretno, ako se govori u kontekstu BiH, kretanje ka Evropskoj uniji i NATO savezu predstavlja najvažniji stabilizirajući okvir, te je od najveće važnosti da se ovaj integracijski proces, koji je trenutno u određenom zastoju, nastavi i finalizira.

Na kraju svog izlaganja Džaferović je rekao kako stremljenje ka univerzalnom miru u današnje doba dolazi uz pogodnosti jer sada imaju jasnu mapu puta kako te ciljeve ostvariti.

– To je borba za demokratske principe, zahvaljujući kojima historijski hod čovječanstva prestaje biti besmisleni niz scena nasilja i patnje, te zadobiva jednu višu civilizacijsku svrhu – zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. (Oslobođenje)