Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

DW: Oružane snage BiH se ne mogu takmičiti u naoružavanju koje nameću Srbija i Hrvatska

Preuzmite sliku

BiH je sa svojim Oružanim snagama (OS) u “strategijskom debalansu” u odnosu na susjede i nema moderna borbena sredstva za efektivno odvraćanje od bilo kakve sigurnosne prijetnje, piše DW. 

– Zbog nedostatnog godišnjeg vojnog proračuna od oko 280 miliona maraka, Oružane snage BiH ne samo da ne mogu sudjelovati u trci u naoružavanju koju nameću susjedi, nego jedva preživljavaju – kaže vojno-politički analitičar Đuro Kozar.

On napominje da pored naoružanja i vojne opreme treba cijeniti i moral i obuku te podsjeća da slabije opremljene, ali dobro uvježbane OS BiH sudjeluju u mirovnim misijama u svijetu “rame uz rame sa mnogo moćnijim armijama”. Ipak, razlike u količni i kvalitetu oružja između zapadnobalkanskih armija su očite.

Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja

Nekada je odnose vojnih snaga u ovoj regiji regulirao Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine. Taj je Sporazum precizirao kvantitet ofanzivnog oružja i druge vojne opreme. Potpisnice se i danas uglavnom kreću u njegovim okvirima. Analitičari ga, međutim, smatraju prevaziđenim. Potpisnice su Hrvatska, koja je danas članica NATO-a i svoju odbrambenu strategiju veže uz Alijansu, BiH koja u vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma uopće nije imala jedinstvenu vojsku i Savezna Republika Jugoslavija, nekadašnja zajednička država Republike Srbije i Republike Crne Gore, koja danas ne postoji.

  • Analitičari upozoravaju da u razvoju odbrambenih kapaciteta BiH nailazi na prepreke i u sistemu odlučivanja gdje se zaštita “vitalnih nacionalnih interesa” često (zlo)upotrebljava za razne blokade. “Dok srpsko-hrvatski zvaničnici u institucijama BiH, prvenstveno kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, blokiraju zakonske izmjene kojima bi se materijalno i kadrovski ojačale OS BiH i druge važne službe iz domena državne sigurnosti, susjedi BiH nesmetano razvijaju svoje odbrambene sisteme”, smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović.

    BiH bez operativne avijacije

    – Hrvatska to čini u okviru NATO-a, a Srbija u saradnji sa Rusijom. U poređenju sa susjedima, BiH zaostaje u ključnim segmentima vojne odbrane. OS BiH nemaju operativnu avijaciju. Srbija ima 14 MIG-ova 29 i određen broj starijih jurišnih aviona. Hrvatska se sprema da kupi 12 borbenih aviona posljednje generacije, a u naoružanju ima 12 starijih lovaca MiG-21 – kaže Ahatović.

    Govoreći o tenkovima u operativnoj upotrebi, Ahatović naglašava da BiH jedina u regiji ima tenkove zapadne proizvodnje, 47 zastarjelih tenkova M-60 A3. “Hrvatska ima 72 operativna tenka M-84, dok će Srbija sa ruskom donacijom od 33 tenka T-72B3 imati 290 tenkova prvog ešalona, dakle više operativnih tenkova od jedne Francuske”, kaže Ahatović.

    Žandarmerija kao paravan za vojsku

    U vojno-sigurnosnom smislu, BiH ima problema i na unutrašnjem planu. Ova zemlja odnedavno je bogatija za još jednuvojno-policijsku jedinicu, Žandarmeriju u okviru Policije Republike Srpske.

    – Teško je govoriti o nekoj koheziji unutar sigurnosnih struktura BiH kada je MUP RS-a formirao vojnu jedinicu (Žandarmeriju) u okviru svojih nadležnosti koja ima usku saradnju sa ruskim policijskim strukturama u oblasti obuke, doktrine i školovanja – kaže Ahatović.

    Inače, naoružanje i vojna opema OS BiH su donacije prijateljskih zemalja Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Turske, podsjeća Đuro Kozar.

    – Čim su 2006. formirane OS BiH, Amerikanci su nam donirali 45.000 automatskih pušaka M-16 sa municijom kalibra 5,56 i tim puškama se koriste pripadnici tri pješadijske brigade i brigade za podršku. Nedavno su nam Britanci donirali tri vojne ambulante. Donacije dobijamo od prijatelja koji cijene našu vojsku i njen doprinos jačanju mira u svijetu – kaže Kozar.

    Uzdati se u međunarodnu zajednicu?

    On vjeruje da BiH ne treba biti zabrinuta za svoju suverenost i teritorijalni integritet zbog intenzivnog naoružavanja susjeda “sve dok su ovdje jedinice EUFOR-a i Štab NATO-a, koji svakodnevno prate situaciju i u slučaju težeg oblika kršenja mira za 48 sati mogu angažirati vojne snage koje bi brzo uspostavile mir i odvratile potencijalne agresore”. Kozar podsjeća i na nedavnu vojnu vježbu EUFOR-a “Brzi odgovor 2020” koja je ovih dana održana u oba entiteta BiH i u kojoj su “bez kompleksa inferiornosti” učestvovali i pripadnici OS BiH.

    Kako BiH trenutno nije u vrhu prioriteta međunarodne zajednice, eventualna odluka o raspoređivanju dodatnih NATO ili evropskih snaga u BiH bi mogla biti upitna. “BiH se mora osloniti prvenstveno na vlastite odbrambene kapacitete. Zato je unutrašnji politički konsenzus ključ stabilnosti i BiH i regije”, kaže Nedžad Ahatović upozoravajući da je svako podrivanje ustavnog poretka BiH i njenog euroatlanskog puta “sigurnosna prijetnja koja bi mogla uzdrmati temelje Evrope”. (DW)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , ,