BiH je jedna od vodećih zemalja svijeta po udjelu emigracija u ukupnoj populaciji i ima oko 1,7 miliona osoba krajem 2019. Iseljavanje iz BiH uzima sve više maha. Ljudi u BiH i nakon 26 godina od završetka rata ne vide perspektivu. Odlaze cijele porodice, a sve je više onih koji s BiH prekidaju svaku vezu, piše Večernji list BiH.
Naime, više od 90 hiljada državljana BiH do sada se odreklo državljanstva. Ministarstvo civilnih poslova BiH službeno je potvrdilo kako se od ratnih godina do 3. decembra 2019. bh. državljanstva odreklo 88.163 njezinih građana. BiH je i ove godine nastavila bilježiti veliki broj ispisa iz državljanstva. Kako je za Fokus potvrđeno u Ministarstvu civilnih poslova BiH, od januara do 20. maja ove godine iz knjige državljana BiH ispisalo se 1009 osoba, što znači da su se za 140 dana iz državljanstva ispisale 7,3 osobe svakog dana.
Ako se ovom broju pridoda onaj iz 2020., kada se bh. državljanstva odreklo 3163 građana, jasno je da ni pandemija ni otežano putovanje nisu spriječili 4172 osobe da postanu državljani neke druge zemlje.
Glavni razlog zbog kojeg se bh. državljani odlučuju na ispis iz bh. državljanstva jesu stjecanje državljanstva neke druge zemlje (većinom zemlje u zapadnoj Evropi – Njemačke, Austrije i dr.) i ostvarivanje radno-pravnog statusa u tim zemljama.
Tokom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba, sljedećih nekoliko godina broj je bio dvoznamenkast da bi posljednjih godina pristizalo više hiljada takvih zahtjeva, pa se BiH opasno primiče brojki od 100.000 zauvijek izgubljenih državljana. Trenutačno sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima je i značajan broj bh. državljana, uz dansku, zadržati i putovnicu matične zemlje. S druge strane, u posljednjih sedam godina u Njemačku se iselilo 53.880 građana BiH, podaci su Njemačkog zavoda za statistiku.
Ako se ovom broju pridoda onaj iz 2020., kada se bh. državljanstva odreklo 3163 građana, jasno je da ni pandemija ni otežano putovanje nisu spriječili 4172 osobe da postanu državljani neke druge zemlje.
Glavni razlog zbog kojeg se bh. državljani odlučuju na ispis iz bh. državljanstva jesu stjecanje državljanstva neke druge zemlje (većinom zemlje u zapadnoj Evropi – Njemačke, Austrije i dr.) i ostvarivanje radno-pravnog statusa u tim zemljama.
Tokom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba, sljedećih nekoliko godina broj je bio dvoznamenkast da bi posljednjih godina pristizalo više hiljada takvih zahtjeva, pa se BiH opasno primiče brojki od 100.000 zauvijek izgubljenih državljana.
Trenutačno sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima je i značajan broj bh. državljana, uz dansku, zadržati i pasoš matične zemlje. S druge strane, u posljednjih sedam godina u Njemačku se iselilo 53.880 građana BiH, podaci su Njemačkog zavoda za statistiku.
