Četvrtak, 30. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

Dr. Sanjin Musa: Vakcinacija je promijenila tok pandemije i imala ogroman uticaj na sprečavanje smrti

Preuzmite sliku

Šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa u intervjuu za UNICEF govori o tome kako je početak vakcinacije protiv COVID-19 imala ogroman utjecaj na sprječavanje smrti i promijenila tok pandemije i u FBiH smanjila pritisak na zdravstveni sisrtem i manji broj smrtnih ishoda za 40 posto.

Dr. Musa govori i o daljnjem toku pandemije, tome koliko stanovništva nakon posljednjeg pandemijskog vala ima određeni stupanj zaštite, kao i budućnosti vakcinacije protiv COVID-19. Upozorava na smanjen obuhvat redovne imunizacije djece kao prijetnju od izbijanja drugih zaraznih bolesti koje se sprječavaju imunizacijom.

Kazali ste u jednom ranijem intervjuu da će početak vakcinacije biti početak dugoročnog rješenja pandemije COVID-19. Da li je vakcinacija zaista i promijenila tok pandemije?

U jednoj godini više od četiri milijarde ljudi primilo je jednu ili više doza vakcine protiv COVID-19. Vakcinacija tolikog broja ljudi u tako kratkom vremenu, tako brzo nakon nezabilježenog brzog razvoja vakcine, imala je ogroman utjecaj na sprječavanje smrti i promijenila tok pandemije. Na primjer, u studiji Svjetske zdravstvene organizacije (Regionalnog ureda Europa) i Europskog centra za za prevenciju i kontrolu bolesti, zahvaljujući programu imunizacije protiv COVID-19 za starije osobe sprječeno je skoro 470.000 smrti osoba starijih od 60 godina, u 33 zemlje Europe.

U Federaciji BiH za vrijeme četvrtog vala imali smo manji pritisak na zdravstveni sistem i manji broj smrtnih ishoda za 40 posto. Jedan od glavnih razloga jeste da je od trećeg do desetog mjeseca vakcinisano 500.000 hiljada stanovnika Federacije BiH.

Koliko je u FBiH do sada potpuno vakcinisanog stanovništva, a koliko ih je već primilo treću dozu?

Zaključno sa sredinom drugog mjeseca 2022. godine potpuno je vakcinisano 30 posto odraslog stanovništa, treću dozu je primilo šest posto stanovištva u FBiH. Ovaj postotak se odnosi na osobe koje su vakcinisane u BiH. Procjene su da je van BiH vakcinisano dodatnih 10-15 posto stanovništva.

Koliki procenat umrlih i hospitaliziranih sa težim kliničkim slikama u FBiH čine nevakcinisani pacijenti?

Nevakcinisani su činili veliku većinu hospitaliziranih sa težim kliničkim slikama, između 80-90 posto. Stručno savjetodavno tijelo za imunzaciju je, uzimajući u obzir prijetnju zaraznije varijante omikron za koju je bio karakterističan i imunološki bijeg prema stvorenoj zaštiti bilo od vakcina ili prebolovane bolesti, kao i pad stvorene zaštite s vremenom, donijelo preporuku i o ranijoj revakcinaciji, kako bi se pojačala stvorena zaštita prije svega populacije pod visokim rizikom.

  • Koja je starosna struktura i u kakvom su ukupnom zdravstvenom stanju osobe koje i pored primljene dvije ili tri doze ipak dobiju teže simptome ili budu hospitalizirani?

    Ono što je poznato iz objavljenih studija i prikupljenih podataka, jeste da nekoliko osnovnih stanja ima značajan neovisni učinak na teške ishode COVID-19. Ozbiljnost COVID-19 povezana je sa starošću, već postojećim zdravstvenim stanjima i muškim spolom. Osnovna zdravstvena stanja prijavljena među odraslim pacijentima s teškom bolešću COVID-19 uključuju dijabetes, pretilost, hipertenziju, povijest zatajenja srca, ishemijsku bolest srca, tumori solidnih organa, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kronična respiratorna bolest, kronična bolest bubrega, imunološki kompromitirani status, karcinomi, neurološka stanja, pušenje i trudnoća.

    Za zaštitu rizične populacije od posebnog značaja bila je i dodatna, odnosno buster doza. Podaci iz Južne Afrike govorili su o 70 postotnoj zaštiti od hospitalizacije zbog COVID-19 nakon dvije doze, iz Ujedinjenog Kraljevstva o 90 postotnoj zaštiti od hospitalizacije nakon buster doze, za vrijeme dominacije omikron varijante.

    Da li nam je danas dostupno više podataka o tome u kolikoj mjeri vakcinisane osobe koje se zaraze koronavirusom mogu prenijeti virus dalje, i koliko je to manje u odnosu na nevakcinisane?

    Ovi podaci su se mijenjali tokom vremena. Sve više dokaza ukazuje da je učinkovitost vakcine protiv infekcije i simptomatske bolesti zbog omikron varijante značajno niža nakon primarne serije vakcinacije u usporedbi sa delta varijantom. Ali, podaci sugeriraju da je zaštita od teških oblika bolesti viša od zaštite od infekcije ili blage bolesti. Što i nije iznenađujuće – poznato je da zaštita od infekcije može biti povezana sa različitim imunološkim markerima, od zaštite od bolesti. Na primjer, to znamo i kod zaštite od pneumokokne infekcije, viša razina antitijela je potrebna za zaštitu od blažih oblika bolesti i nazofaringealne kolonizacije, ili na primjer u kontroli dječje paralize posebno važno je bilo oralno polio cjepiva, koja uključuje i zaštitu od infekcije.

    Sa pojavom omikrona bila je značajna revakcinacija. Studija u Danskoj je pokazala da je buster doza obnovila učinkovitost od infekcije na 55 posto. Smanjenje učinkovitosti vakcina protiv simptomatske bolesti bilo je veće kod osoba u dobi od 65 i više godina u usporedbi sa mlađim osobama. Pojava novih varijanti i dužina trajanja zaštite zapravo otvara i pitanja javnozdravstvenog pristupa kontroli COVID-19 u budućnosti.

    Neke prognoze govore da nas usljed povećanog obuhvata vakcinacijom, ali i velikog broja onih koji su preboljeli COVID čekaju relativno mirno proljeće i ljeto. S obzirom da još uvijek imamo dijelove svijeta gdje je procijepljenost vrlo niska, kolika je mogućnost da se do jeseni pojavi novi soj i da imamo novi pandemijski val?

    Trenutne brojke pokazuju pad broja novih infekcija i smanjenje broja hospitaliziranih pacijenata u FBiH. Vrhunac petog vala bio je u posljednjoj sedmici januara 2022. godine, hospitalizacija dvije sedmice poslije. I dalje trebamo biti svjesni prisutnosti prijenosa u zajednici zaraznije omikron varijante.

    Svi virusi, uključujući SARS-CoV-2, mijenjaju se tokom vremena. Većina promjena ima mali ili nikakav utjecaj na svojstva virusa. Međutim, neke promjene mogu utjecati na svojstva virusa, poput zaraznosti, povezane težine bolesti ili učinkovitosti vakcina ili lijekova, dijagnostike ili drugih javnozdravstvenih ili društvenih mjera.

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u suradnji s partnerima, stručnim mrežama, nacionalnim institucijama prati i procjenjuje razvoj SARS-CoV-2 od januara 2020. Na globalnoj razini uspostavljeni su sustavi, koji su sada pojačani za otkrivanje „signala“ potencijalnih varijanti od interesa ili varijanti koje izazivaju zabrinutost, i procjenu na temelju rizika koji predstavljaju za globalno javno zdravlje. Brzina reakcije kada je otkrivena omicron varijanta to pokazuje.

    I dalje je važno da se ljudi vakcinišu, oni koji to nisu uradili ranije, bez obzira jesu li preboljeli bolest.

    Kada možemo očekivati da će COVID biti endemijska, a ne pandemijska bolest, i šta to u biti znači?

    Najprije, endemska znači stalno prisutna bolest u određenom području, ali bez tereta za društvo i remećenja svakodnevnog života kao što je bilo za vrijeme pandemijske faze. Najviše se za usporedbu koristi sezonski karakter kretanje gripe i način nadzora ove bolesti, što ćemo znati kasnije ove godine. Mada ovdje je važno istaknuti da se kod nas negativni učinci gripe podcjenjuju i da je nizak odaziv na vakcinaciju protiv gripe.

    S obzirom na veliki broj infekcija omikron varijantom, te uzimajući u obzir činjenicu da je skoro polovina odraslog stanovništva FBiH vakcinisano, očekuje se da će na kraju tekućeg vala infekcija velika većina stanovništva imati određeni stupanj zaštite, ovdje je važan i stanični imuniteta protiv SARS-CoV-2, koji kako pokazuju istraživanja traje duže od onog posredovanog antitijelima.

    Da li nam je poznato koji procenat stanovništva trenutno ima određen stupanj zaštite?

    Seroepidemiološko istraživanje provedeno među osobama od 18-65 godina koji su donirali krv, koje su proveli Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije, otkriva da je u Kantonu Sarajevo: 91,4% odraslih osoba imalo zaštitna antitijela protiv SARS-CoV-2 krajem 2021. godine, što predstavlja značajan porast u odnosu na kraj 2020. godine kada je seroprevalenca iznosila 19,1%, i da je značajan doprinos vakcinacije. Rezultati ovog istraživanja doprinijet će i boljem razumijevanju kinetike antitijela na razini populacije nakon infekcije SARS-CoV-2 i vakcinacije.

    Kako vidite budućnost vakcinacije protiv COVID-a?

    Virus će se nastaviti prilgođavati na ljudsku vrstu, pojavljivat će se nove varijante. Vjerojatno je da sve dok se ne dogodi veća promjena genoma virusa, većina populacije će imati određeni stupanj zaštite od teških bolesti. To može rezultirati produljenim razdobljem kontinuiranog kontroliranog utjecaja COVID-19 na populaciju. U narednom razdoblju treba staviti naglasak na jačanje nadzora, sustava zdravstvene zaštite i pripravnosti na pandemiju.

    U međuvremenu, istraživači i proizvođači vakcina trebaju dati prioritet razvoju vakcina neovisnih o varijanti, koja pružaju višu zaštitu od infekcije i dugotrajniji imunitet. U skorije vrijeme, vjerojatno ćemo imati godišnju vakcinaciju, prije svega preporučenu rizičnim skupinama i profesijama.

    Na kraju, kakva je trenutna situacija kada je u pitanju redovna imunizacija djece protiv zaraznih bolesti, koliki je obuhvat i imamo li razloga za brigu?

    U pandemijskim godinama zabilježen je pad obuhvata imunizacijom vakcinama iz redovitog programa za 30-40 posto. Ovdje govorimo o sekundarnim učincima pandemije, odnosno utjecaju pandemije na funkcioniranje ostalih zdravstvenih službi, između ostalog i na usluge rutinske imunizacije. Pad obuhvata imunizacijom jeste prijetnja od izbijanja drugih zaraznih bolesti koje se sprječavaju imunizacijom. Podsjećam da smo u 2019. godini imali epidemiju morbila u kojoj je prijavljeno preko 1300 slučajeva morbila, među njima nažalost zabilježena su i dva smrtna slučaja.

    Važno je, sada kada očekujemo poboljšanja epidemiološke situacije, ohrabriti i potaknuti roditelje da provjere knjižice svoje djece i jave se na propuštenu vakcinaciju, kao i zdravstvene djelatnike da pregledaju kartone, evidentiraju propuštene vakcinacije i pozovu roditelje na vakcinaciju. (Razgovarao: Almir Panjeta)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje