Ponedjeljak, 30. Januara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Događaji koji su obilježili 2022. godinu – Godina u kojoj je BiH dodijeljen kandidatski status

Preuzmite sliku

Bosna i Hercegovina i njeni građani tokom protekle 2022. godine suočili su se s brojnim i različitim izazovima. Uz zdravstvene rizike i neizvjesnost, te ekonomske poteškoće, uzrokovane pandemijom Covida-19, bh. stanovništvo je svjedočilo recikliranju starih politika i tenzija, te međusobnim optužbama glavnih aktera političkih procesa u BiH.

Tome je, među ostalim, kumovala i činjenica da je 2022. izborna godina u kojoj je organizacija i provedba Općih izbora u BiH dodatno opteretila, ionako, bremenito političko stanje.

Ipak, godina u kojoj je obilježeno 30 godina od prijema BiH u Ujedinjene nacije, a koja je, umnogome, počela s negativnim konotacijama i očekivanjima, usljed Covid krize, negativnih ekonomskih kretanja i svojevrsne političke paralize, naslijeđenih iz prethodne godine, finalizirana je dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, što je, općenito, ocijenjeno velikim iskorakom na planu evropskih integracija.

  • Odluku o dodijeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u Evropskoj uniji (EU), jednoglasno su donijeli njeni čelnici u Briselu sredinom decembra, a radi se o dugoočekivanom pozitivnom signalu, koji je u određenoj mjeri relaksirao situaciju u zemlji, probudio nadu i otvorio perspektive za bolju budućnost države i njenih građana.

    Generalno, očekivanja u vezi s kandidatskim statusom su velika, a njihova gradacija se kreće u rasponu od simboličnog čina do historijskog koraka za Bosnu i Hercegovinu, ovisno o tome iz kojih političkih krugova dolazi.

    Međutim, svi akteri političkog života, bilo da se radi o poziciji ili opoziciji, jedinstveni su u ocjeni da se radi o velikoj šansi koju BiH ne smije propustiti/prokockati, te da će odnos spram tog pitanja, istovremeno, biti i test za novu vlast nakon što ona preuzme vodstvo na temelju rezultata Općih izbora u BiH.

    Također, opća je ocjena kako je pred BiH još dosta posla prije otvaranja pristupnih pregovora, a u vrhu agende su i nadalje prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije (EK).

    Radi se o dokumentu u kojem su identificirni ključni zadaci koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU, uključujući procese i neophodne reforme u oblastima kao što su jačanje demokratije, vladavine prava i temeljnih ljudskih prava, te reforma javne uprave.

    Zemlje zapadnog Balkana došle su u fokus EU nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, a kojoj je u junu 2022. godine (zajedno s Moldavijom) dodijeljen status zemlje – kandidata. Tada su lideri država-članica EU pozvali EK da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa, što se u konačnici i dogodilo.

    Inače, 2022. godina počela je u sjeni najveće političke krize nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uzrokovane zaključcima Narodne skupštine RS u vezi s prijenosom nadležnosti sa državnih institucija na taj bh. entitet iz oblasti pravosuđa i indirektnih poreza, te sigurnosti i odbrane.

    Sve to, kao i promjene i dešavanja na geopolitičkoj sceni, odrazilo se na djelovanje državnih institucija čiji je rad usljed neusvajanja budžeta BiH bio otežan, te je funkcioniranje na temelju odluka o privremenom finansiranju dovelo do zastoja u realiziranju planiranih projekata.

    Prvi kvartal 2022. godine su tako obilježile politička previranja, a fokus je bio bio na pregovorima o Izbornom zakonu BiH, odnosno izmjenama tog zakona, koji su u martu završeni bez konkretnih rezultata.

  • Pregovori sa političkim strankama BiH su vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača – direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst i Michaela Murphyja, ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

    Nekako u to vrijeme lideri političkih stranaka u BiH fokusirali su se na predstojeće opće izbore i implikacije tog procesa.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) je početkom maja raspisala Opće izbore, čije je održavanje planirano za nedjelju, 2. oktobra 2022.

    Budući da je osiguranje sredstava za provedbu Općih izbora u institucijama BiH nije tretirano na zadovoljavajući način, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je početkom juna donio Odluku o odobravanju raspodjele sredstava na ime pokrića rashoda vezanih za Opće izbore u BiH. Tom odlukom poništena je odluka Ministarstva finansija BiH da CIK-u alocira 9,5 miliona KM, a što je manje od iznosa planiranih troškova.

  • Iako je jednomjesečna predizborna kampanja za Opće izbore zvanično počela 2. septembra, aktivnosti 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija na tom planu su počele ranije u već poznatom maniru međusobnog optuživanja i pokušaja kompromitiranja, te neracionalnim trošenjem javnih sredstava.

    U julu je, kao i proteklih godina, obilježena još jedna tužna godišnjica genocida u Srebrenici, te obavljeni dženaza i ukop 50 žrtava. Za 27 godina ukupno je ukopano gotovo 7.000 ubijenih u genocidu u julu, 1995. godine, dok se još traga za posmrtnim ostacima više od 1.000 žrtava.

  • U vezi sa genocidom u Srebrenici, Sud Bosne i Hercegovine je početkom septembra u prvostepenom postupku oglasio krivim Momčila Tešića za zločin protiv čovječnosti i osudio ga na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u strijeljanju 17 muškaraca s područja Srebrenice počinjenom 13. na 14. juli 1995. u mjestu Mršići, općina Vlasenica.

    Tešić je bio optužen kao pripadnik voda Vojne policije Vlaseničke brigade VRS-a za pomaganje u genocidu, ali mu je Sud BiH izrekao kaznu za zločin protiv čovječnosti.

    U istom predmetu se sudilo i bivšem komandantu Vlaseničke brigade Miletu Kosoriću, ali je postupak protiv njega u maju razdvojen zbog bolesti. U ovom predmetu su krajem 2017. bili optuženi i Borislav Stojišić i Rajko Drakulić, ali oni nisu dostupni pravosudnim organima BiH.

    Istovremeno, Sud BiH donio je drugostepenu presudu Predragu Bastahu, kojom je oglašen krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Vlasenice, te pravomoćno osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 godina.

    Nakon sedam godina trajanja postupka, Sud je izrekao prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika VRS osuđeni na po 13 godina, odnosno na ukupno 91 godinu zatvora za sudjelovanje u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993., koji su ubijeni na području Višegrada.

    Drugostepenom presudom Suda BiH, Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije RBiH, osuđen je pravomoćno na osam godina u vezi s ratnim zločinima u Vozući kod Zavidovića. Sud je zaključio da Mahmuljin nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće.

  • Također, drugostepenom presudom Suda BiH, Dragan Vikić i drugi pravomoćno su oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a u vezi s ubistvom osam pripadnika bivše JNA u sarajevskom Velikom parku 22. aprila 1992. godine.

    Vikić, u svojstvu komandanta Odreda policije MUP-a RBiH, i Jusuf Pušina, nekadašnji pomoćnik ministra za uniformisanu policiju, oslobođeni su optužbe da su znali ili mogli znati da se njihovi podređeni spremaju počiniti ubistva te da su propustili da kazne počinioce. Istovremeno, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić, u svojstvu bivših pripadnika Jedinice rezervnog sastava policije, oslobođeni su optužbe da su sudjelovali u ubistvima osam zarobljenih vojnika i prevozu njihovih tijela.

    Između ostalog, u protekloj godini je okonačno i suđenje Kemalu Čauševiću, bivšem direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH koga je Sud BiH osudio na pet godina i šest mjeseci pravomoćno za tačku optužnice kojom se teretio za primanje mita.

    Čaušević je uhapšen u junu 2014. zajedno sa još 53 osobe u akciji “Pandora”. Među uhapšenima su bili i uposlenici UIO, kao i carinskih terminala.

    Jedan od predmeta koji je pobudio posebno interesovanje javnosti odnosi se na „slučaj Dženan Memić“, a koji je okončan prvostepenom oslobađajućom presudom Suda BiH, izrečenom Zijadu Mutapu i ostalima. Epilog je to koji je proizveo različite reakcije, te, prema medijskim napisima, rezultirao dodatnim padom povjerenja u bh. pravosuđe.

  • I u 2022. godini borba protiv organiziranog kriminala i korupcije je u vrhu prioriteta pravosuđa u BiH, na što su višekratno upozoravali međunarodni zvaničnici, a svojevrsnu novinu na tom planu predstavljaju informacije do kojih se došlo putem Sky i Anom aplikacija, a koje će se, sudeći prema predmetu Railić i drugi, moći koristiti kao dokazi u krivičnim postupcima.

    Riječ je o dokazima koji su dobiveni posredstvom partnerskih institucija zemalja EU i svijeta.

    Optuženi u spomenutom predmetu Dalibor Railić se sumnjiči da je izdao nalog za ubistvo policijskog inspektora iz Prijedora Radenka Bašića. Uz Railića u ovom su predmetu optuženi Aleksandar Miljatović i Igor Repajić.

    Kada se radi o reformskim koracima u sklopu bh. pravosuđa, u godini na izmaku dodatno su aktuelizirana pitanja noveliranja Zakona o VSTV-u, donošenja zakona o sudovima BiH i drugih zakona koji su značajni u kontekstu procesa evropskih integracija, a na čemu se insistira i u izvještajima EK i drugih organizacija u čijem su fokusu reformski koraci u sklopu sektoru pravde u BiH.

    To je ujedno i godina u kojoj je okončana i procedura izbora glavnog državnog tužitelja, te je na tu poziciju imenovan Milanko Kajganić, dotadašnji v. d. glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. Istovremeno, pokrenuta je i procedura izbora predsjednika Suda BiH, a kandidat za tu poziciju je Ranko Debevec, koji već obnaša tu dužnost, a kome je mandat istekao polovinom decembra.

    Za funkcioniranje sektora pravde u punom kapacitetu značajno je podsjetiti da je u protekloj godini izvršena popuna Ustavnog suda Federacije BiH, ali i da je ostalo otvoreno pitanje popune Ustavnog suda BiH, nakon što su u međuvremenu penzionisana dvojica sudija, članova tog suda.

    U drugoj polovini 2022. godine, odnosno krajem jula uslijedili su protesti građana pred OHR-om povodom najava da bi visoki predstavnik Christian Schmidt mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona, kojima su, pored ostalih, prisustvovali apelanti pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu te predsjednici političkih stranaka i bh. zvaničnici.

  • Protesti ispred sjedišta OHR-a nastavljeni su i krajem oktobra, a nakon provedbe Općih izbora i odluke visokog predstavnika u vezi s Izbornim zakonom i Ustavom Federacije BiH, objavljene u izbornoj noći, što je u jednom dijelu javnosti naišlo na snažnu osudu, a u drugom naišlo na odobravanje, ili, pak, neutralan stav, te proizvelo nove kontroverze u javnom diskursu.

    Prebrojavanje glasova i objave preliminarnih i zvaničnih rezulata Općih izbora, također, je dovelo do nezadovoljstva, te su brojni politički subjekti uložili žalbe zbog, kako su tvrdili, nezakonitosti koje su pratile izborni proces, a neke od kontroverzi koje se vezuju za te procese su i nadalje aktuelne.

    Najuporniji u tom pogledu bili su predstavnici opozicije u RS-u, koji su, nezadovoljni stanjem u tom entitetu i zbog, kako su navodili, izbornih prevara u više navrata organizirali proteste u Banjoj Luci.

    Prijepori u tom kontekstu i dalje traju, a prema posljednjim informacijama, još nisu okončane određene procedure usljed rokova koje te procedure podrazumjevaju, a u vezi s apelacijama koji su u vezi s izbornim procesom podnesene Sudu BiH.

    Inače, konstituiranje vlasti na državnom nivou je u poodmakloj fazi, pa ostaje da se vidi hoće li se u novoj konstelaciji sve odvijati u duhu najava aktera tog procesa, odnosno lidera stranaka „Osmorke“, HDZ-a BiH i SNSD-a.

  • U kontekstu očuvanja sigurnog okruženja u specifičnim okolnostima, te prisustvu unutarnjih i vanjskih prijetnji, početkom novembra uslijedile su dvije značajne odluke za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.

    Naime, Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je odluku o produženju mandata misiji EUFOR-a, odnosno operaciji “Althea” čime su okončane nedoumice i bojazni koje su se u vezi s tim pitanjem pojavile u javnosti. Prema ocjenama analitičara, ovom odlukom preduprijeđen je ozbiljan sigurnosni rizik.

  • Druga odluka tiče se Programa reformi za 2021. i 2022. godinu . koji je usvojilo Vijeće ministara BiH, a koja je značajna za evroatlantski put Bosne i Hercegovine, ali i u kontekstu modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) u skladu s dokumentom ‘Pregled odbrane’.

    Za odbrambeni sektor i OSBiH od velikog značaja je uspešno realiziranje vježbe “Kombinovani napor 22” na poligonu „Manjača“ u septembru, na kojoj su pripadnici Bataljonske borbene grupe lake pješadije OSBiH demonstrirali spremnost za izvršavanje najsloženijih zadataka u skladu sa NATO standardima i konceptom NEL-2 ocjenjivanja operativnih sposobnosti.

    U sklopu te iznimno zahtjevne vježbe, Bataljonska borbena grupa lake pješadije OSBiH ocijenjena je ocjenom odličan, a što je kruna četverogodišnje obuke jedinice koja broji više od 800 pripadnika.

    Time su OSBiH dobile jedinicu ranga ojačanog bataljona spremnu i raspoloživu u NATO bazenu snaga za buduće NATO vođene operacije, operacije podrške miru Evropske unije i Ujedinjenih nacija, kao i sudjelovanje u NATO vježbama.

    Sve to bi, kako su u više navrata isticali najviši dužnosnici Ministarstva odbrane i OSBiH, trebalo pratiti i povećanje budžeta za odbranu za koji su kazali kako ulaganja u tom sektoru predstavljaju najbolju dugoročnu investiciju, jer „bez sigurnog okruženja sve drugo se dovodi u pitanje“.

    Sa stanovišta sigurnosti značajno je istaći kako se u protekloj godini bilježi značajno poboljšanje migrantske situacije u BiH, odnosno njeno stabiliziranje, a ocjena bh. i međunarodnih dužnosnika jeste da je upravljanje tim procesom trenutno pod kontrolom.

    Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz novembra, u četiri tranzitna kampa nalazi se još oko 2.700 osoba, te ima još od 700 do 1.000 osoba koje, u skladu s vlastitom voljom, spavaju izvan kampa.

    U vezi s tim, ocijenjeno je kako su kapaciteti prihvatnih centara dostatni da pruže odgovarajuću podršku te da odgovore na potrebe migranata koji se u njima nalaze.

    Kada se radi o ekonomskim pokazateljima, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2022. godine izvezla robe u iznosu 16,56 milijardi KM, što je za 28,5 posto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je u istom periodu uvoz iznosio 26,18 milijardi KM, što je za 34,7 posto više nego u 11 mjeseci prethodne godine.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9,61 milijardu KM.

    Aktuelne ekonomske trendove karakterizira smanjenje stranih investicija. Prema podacima za prva dva kvartala, investicije u BiH iznosile su 522 miliona KM, što je za oko 30 posto manje u odnosu na isti period prethodne, 2021. godine.

    Na to su, prema procjenama ekonomskih stručnjaka, osim unutarnjih slabosti i kompliciranog pravnog okvira, utjecali faktori poput globalnog pada direktnih stranih investicija, a što je rezultat političke i ekonomske krize i u Evropi i šire, kao i recesije koja je već prisutna u zemljama koje su dugo godina investirale u BiH, te energetske krize koja limitira zemlje da investiraju izvan svojih granica.

    Sve to, uz inflaciju na godišnjem nivou od 16,3 posto, dodatno je opteretilo ionako nizak standard bh. građana, a o čemu, između ostalog, svjedoče i pokazatelji Centralne banke BiH, prema kojima kreditna zaduženost građana BiH kod komercijalnih banaka raste.

    Pokazatelji govore o tome da se podižu uglavnom nenamjenski potrošački krediti čija je svrha, najčešće, „krpljenje“ kućnih budžeta. Tako su građani BiH kod komercijalnih banaka zaduženi gotovo 11 milijardi KM, od čega se oko 70 posto odnosi na nenamjenske potrošačke kredite.

    Negativna privredna kretanja i politička nestabilnost praćeni su, nažalost, dugogodišnjim depopulacijskim trendom u BiH, a što je nastavljeno i u 2022. godini. Prema raspoloživim pokazateljima, u proteklih deset godina BiH je napustilo oko pola miliona ljudi.

    To, prema riječima analitičara, predstavlja ozbiljan demografski problem, koji je praćen odlivom stručne radne snage, a što bi u konačnici moglo dovesti do ozbiljnih poremećaja u gotovo svim sferama života. Utoliko je neophodno promptno djelovanje te urgentne i konkretne mjere nadležnih institucija u BiH kako bi se stanovništvu osigurali uvjeti za ostanak u zemlji.

    Ako se sve posmatra u paketu sa stalnim rastom inflacije i enormnim rastom cijena, naročito prehrambenih proizvoda, onda ukupna ekonomska slika postaje još sumornija.

    Međutim, o tome da sve nije tako sumorno, svjedoče realizirani projekti i događaji koji su u 2022. godini unijeli određenu dozu optimizma i, usprkos negativnim trendovima i pojavama, pokazali da je uz predan angažman moguće realizirati ozbiljne projekte.

    Jedan od takvih projekata je brza cesta Stolac-Neum, dužine 36,5 kilometara, čija je izgradnja koštala 96,5 miliona KM, a koja je svečano puštena u promet 30. juna.

    Od tog iznosa, Vlada Federacije BiH je osigurala 20,1 milion KM, dok je kreditom Svjetske banke (WB) i Evropske investicije banke (EIB) osigurano 75,4 miliona KM, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dala je kredit od 879.700 KM.

    U događaje takve vrste moguće je uvrstiti i puštanje u promet nekoliko poddionica autoputa na Koridoru 5c, iznimno važnog ekonomskog projekta koji će BiH pozicionirati na mapu evropskih prometnih pravaca.

  • Između ostalih, takva je poddionica autoputa Tarčin – Ivan, dužine 6,9 kilometara, koja uključuje dvocijevni tunel „Ivan“ dug 1.760 metara, a koju su krajem oktobra svečano otvorili predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

    Krajem jula svečano je ozvaničen i završetak izgradnje mosta preko rijeke Save kod Bosanske Gradiške, a koji će biti u funkciji nakon što se okonča izgradnja pristupnih cesta sa strane susjedne Republike Hrvatske. Most je dug 426 metara i ima po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru, a njegova izgradnja koštala je oko 20 miliona eura.

    Izgradnju mosta su po pola finansirale Bosna i Hercegovina i Hrvatska uz grantove EU kao dio osnovne mreže puteva.

    Međudržavni most na rijeci Savi zapadno (uzvodno) od Bosanske Gradiške je dio evropskog priključnog transverzalnog putnog pravca E-661 koji povezuje Split sa Banjom Lukom, Viroviticom i Balatonom, odnosno već izgrađeni autoput Banja Luka – Bosanska Gradiška sa budućom brzom cestom granica Okučani – Virovitica – Balaton.

    Značajni u kontekstu promocije privrednih potencijala Bosne i Hercegovine i privrednih aktivnosti su i sajamske manifestacije koje su se u 2022. ‘vratile’ na scenu nakon ‘pauze’ uzrokovane pandemijom Covida-19.

    Između ostalih, takav događaj je 11. Sarajevo Business Forum (SBF) koji je početkom maja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine okupio oko 1.550 domaćih, regionalnih i svjetskih predstavnika vlada, ministarstava i poslovnih ljudi iz blizu 40 zemalja svijeta.

  • Ove je godine prijavljen rekordan broj projekata, a tokom dvodnevne poslovno-investicijske konferencije predstavljeno je 313 projektnih prezentacija, te održano više od 400 B2B sastanaka. SBF je pratilo više od 240 predstavnika medija iz zemalja regiona i svijeta.

    Forum ove godine nastavio s tradicijom okupljanja nekih od najvećih poslovnih i političkih lidera iz regiona i svijeta, a njegova tema bila je “Nearshoring – perspektiva za region”, odnosno predstavljanje potencijala za realociranje proizvodnje evropskih kompanija na područje jugoistočne Evrope, kao prilike za privlačenje stranih investicija.

    Kao najinteresantnije sektore za investiranje u BiH i zemlje regiona panelisti u sklopu SBF-a izdvojili su sektor metalne i drvne industrije, kao i energetski sektor i turizam, odnosno pozicioniranje zemlje kao globalno konkurentne turističke destinacije.

    Ocijenjeno je kako je turizam velika šansa, te da se radi o sektoru koji brzo povećava prihode, otvara hiljade radnih mjesta i razvija infrastrukturu jedne zemlje, kao i kulturnu razmjenu.

    U sklopu 11. SBF-a organiziran je i okrugli sto o temi jačanja ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Bahreina, te poslovni razgovor sa predstavnicima iz Malezije koji je rezultirao potpisanim memorandumom o saradnji na polju poslovanja i uzajamne podrške.

    Organizator najveće i najznačajnije investicijske konferencije u regiji je Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i u saradnji sa strateškim partnerom – Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, te dioničarima BBI banke – Islamskom razvojnom bankom (IsDB), Dubai islamskom bankom (DIB), Abu Dhabi islamskom bankom (ADIB) i drugim partnerima.

    SBF-u je prethodio Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, također, jedna od najznačajnijih i najposjećenijih privrednih manifestacija u regiji, koji je u prvoj polovini aprila održan u Slobodnoj zoni Hercegovine, na 30.000 kvadratnih metara zatvorenog i otvorenog izložbenog prostora.

    Izložba je to općeg tipa na kojoj se tradicionalno predstavljaju privredni subjekti iz gotovo svih grana privrede, među kojima prednjače poljoprivreda, gastronomija, turizam i uslužne djelatnosti, zatim IT sektor i elektroindustrija.

    Na ovogodišnjem sajamskom izdanju predstavilo više od 750 izlagača iz 20 zemalja i, prema ocjeni organizatora, radi se o privrednoj manifestaciji koja je u organizacijom smislu napravila veliki iskorak, te ispunila sva očekivanja.

    Sajam je bio mjesto direktnih susreta privrednika, koji su iskazali jak preduzetnički duh, što je rezultiralo brojnim poslovnim dogovorima, kao što su ugovor između Croatia Airlinesa i aerodroma u Mostaru o niskotarifnim letovima, ugovor između Privredne komore FBiH i RH, ugovor o partnerstvu HT Eroneta, Ericsona i Univerziteta u Mostaru, te niz drugih poslovnih dogovora među izlagačima.

    U aprilu je održan i Međunarodni sajam turizma Banja Luka 2022, u organizaciji RS Consulting and Trade, a u prostoru Tržnog centra „Delta Planet“.

    Ova sajamska manifestacija je u Banjoj Luci okupila više od 70 izlagača iz zemlje, regiona i Evrope, uključujući izlagače iz Turske, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a fokus je bio na putovanjima, turističkim aranžmanima i ugostiteljskoj ponudi.

    Bila je to prilika za predstavljanje potencijala Banjaluke i okoline, kao i drugih destinacija koje nude mnogo toga i omogućavaju rast turističke ponude kao značajnog resursa, koji je u ekspanziji i koji, s obzirom na prirodne ljepote kojima BiH obiluje, predstavlja veliku razvojnu šansu.

    Uz spomenute, upriličene su i brojne druge sajamske manifestacije kakav je Sarajevski industrijski sajam, Regionalni sajam privrede, poljoprivrede i turizma Energa, Međunarodni sajam energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije EKOBIS, Međunarodni sajam ekologije – Interagro, Međunarodni sajam poljoprivrede, lova, ribolova i izložba stoke Brčko, Sajam poljoprivrede i prehrambene i drugi koji su uvršteni u kalendar Vanjskotrgovinske komore BiH.

    Među događajima koji su pobudli pažnju javnosti u 2022. godini bila je i Treća bh. povorka ponosa pod sloganom “Porodično okupljanje!”, koja je, bez ijednog incidenta, održana u Sarajevu.

    Kada se radi o događajima iz oblasti kulture, glavni grad Bosne i Hercegovine je i u 2022. godini bio domaćin prestižnih festivala kakvi su – Sarajevo Film Festival (SFF), Festival „Sarajevska zima“, ili Internacionalni teatarski festival – MESS.

    Novo 38. izdanje Sarajevske zime svečano je otvoreno 7. februara pod motom “My New Way Art”, a kao i svake godine, ova je festival ponudio bogat kulturno-umjetnički i zabavni program uz sudjelovanje umjetnika iz cijelog svijeta.

    Sarajevska zima je je jedinstveni multimedijalni festival i od osnivanja 1984. godine, odnosno održavanja Zimskih olimpijskih igara, održava se u kontinuitetu, a bio je aktuelan i tokom opsade Sarajeva (1992-1995.), kao i tokom godina pandemije koronavirusa.

    Festival koji donosi posebnu atmosferu u glavni grad BiH jeste Sarajevo Film Festival (SFF), koji se iz hibridnog formata iz prethodne godine ponovno vratio na ‘crveni tepih’ u augustu 2022. godine.

  • Tokom osam festivalskih dana na programu 28 izdanja SFF-a našlo se 235 filmova u 19 programskih sekcija iz 62 zemlje. Za nagrade ‘Srce Sarajeva’ takmičio se 51 film.
    SFF je otvoren projekcijom filma “Trokut tuge” švedskog redatelja Rubena Ostlunda.

    Ostlundu je uručeno ‘Počasno Srce Sarajeva’ u znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, a dobitnik iste nagrade je i ukrajinski reditelj Sergej Loznitsa.

    SFF je zatvoren premijerom filma “Praznik rada” Pjera Žalice, a kako je na ceremoniji zatvaranja istaknuto, ovogodišnje festivalsko izdanje u potpunosti je ispunilo očekivanja svih predstavnika, kao i ljubitelja sedme umjetnosti.

    Bosanskohercegovačka prijestonica je i ovaj put bila na visini zadatka i opravdala ulogu dobrog domaćina respektabilne smotre filma koja je publici pružila mogućnost da uživaju u brojnim projekcijama i kvalitetnim filmskim ostvarenjima.

    Uz novo ostvarenje poznatog bh. redatelja, posljednji dan SFF-a obilježio je i svjetski poznat DJ bosanskohercegovačkih korijena, rođeni Travničanin, Solomun.

    Najboljim igranim filmom 28. SFF-a proglašen je hrvatski film “Sigurno mjesto” Juraja Lerotića koji je osvojio nagradu i za najboljeg glumca, a najboljom glumicom proglašena je Vicky Krieps za ulogu u filmu “Corsage”. Nagrada za najbolju režiju pripala je Ukrajinki – Maryni Er Gorbach za film “Klondike”.

    Glavni grad Bosne i Hercegovine je krajem septembra, odnosno u prvoj dekadi oktobra bilo domaćin još jednog velikog događaja, ovaj put Internacionalnog teatarskog festivala MESS, u sklopu kojeg je publika je bila u prilici da pogleda četrnaest najboljih domaćih, regionalnih i evropskih teatarskih ostvarenja.

    MESS-ovo 62. izdanje donijelo je i dvije premijere, a tokom festivala je održan i Mali MESS.

    Izvorna forma MESS-a nakon pandemije otvorena je predstavom „Braća Karamazovi“ Olivera Frljića, nastale u vremenu početka agresije na Ukrajinu.

    Tokom 62. MESS-a izvedene su dvije festivalske premijere – predstava „SARA-JE-VO“, režisera Edhema Jesenkovića u produkciji Balkan Dance Projecta, te predstava „Što na podu spavaš“, nastala u koprodukciji GDK „Gavella“, SNP Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo, koju režira Kokan Mladenović.

    Među teatarskim ostvarenjima koje su se našle na MESS-ovom programu su i predstave – „Porijeklo“ režisera Sebastian Nublinga, nastale u produkciji Thalia Theater iz Njemačke, predstava sa Kipra, odnosno ostvarenje Achim Wielanda „SRSLYyours“, zatim predstava „Ljubav“ iz Italije, čiju režiju potpisuje višestruko nagrađivani Pippo Delbono.

    Publika je, između ostalog, bila u prilici uživati u maestralnom ostvarenju „Car Edip“, režisera Diego de Brea.

    Događaj koji je pobudio iznimno interesovanje jeste i muzički spektakl – koncert jedne od najvećih muzičkih zvijezda današnjice, legendarnog pop pjevača Stinga.

  • Koncert muzičke mega zvijezde održan je u noći s 2. na 3. oktobra u sarajevskoj Zetri, gdje su se, koje li koincidencije, uz Stingov neprikosnoveni glas, u Centru za brojanje, smještenom u istom objektu, brojali glasovi birača/građana BiH koji su 2. oktobra izašli na Opće izbore.

    Koncert je otvorio 45-minutni nastup Joe Sumnera sa svojim bendom, a Sting, koji je u Sarajevu proslavio 71. rođendan, publiku je oduševio svojim najvećim hitovima, među kojima se izdavajaju pjesme – Desert Rose, Englishman in New York, Shape of My Heart, Every Breath You Take, Message in a Bottle.

    Posebno emotivna bila je izvedba pjesme “Fragile” koju je posvetio Sarajlijama, ali i Ukrajincima.

    Sting je publici predstavio i numere – Rushing Water, If It's Love i For Her Love sa svog posljednjeg albuma “The Bridge”.

    Nakon otkazivanja koncerta, usljed pogoršane epidemiološke situacije koji je trebao biti održan 19. marta, Sting je u Sarajevo došao u okviru svoje jesenje turneje koju je započeo 20. septembra u Finskoj.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , , ,