Nastavak izgradnje 5c koridora na dionici Osijek-Beli Manastir, koja bi trebala biti završena 2020. godine, došao je pod veliki znak pitanja nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave Hrvatske poništila konkurs za izgradnju mosta Halasica, nadvožnjaka i putnih prijelaza na ovoj dionici.

Riječ je o konkursu koji su Hrvatske autoceste raspisale 21. augusta prošle godine, a rok za donošenje odluke nekoliko je puta pomican da bi u decembru 2017. godine, par dana prije roka za donošenje odluke o izboru izvođača, HAC poništio konkurs.

Kako neslužbeno saznaje Jutarnji list, konkurs je postao zanimljiv nakon otvaranja ponuda za izgradnju ovih objekata. Najpovoljniju finansijsku ponudu dala je kompanija Integral iz Laktaša zajedno s kompanijom Massilia iz Osijeka.

Njihova ponuda iznosila je 80,4 miliona kuna bez PDV-a dok je druga sljedeća bila ona Osijek-Koteksa u iznosu 87,6 miliona kuna bez PDV-a.

Integral je najjača građevinska kompanija u Republici Srpskoj koja već godinama pokušava ući na hrvatsko tržište. Tako su, primjerice, dali ponudu za gradnju mosta Čiovo, ali su odbačeni. Bilo je još nekih pokušaja, ali bezuspješno.

Moćni pokrovitelj
Naime, prema neslužbenim informacijama, politički pokrovitelj ove kompanije je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik te se iz političkih ali i ekonomskih razloga pokušava onemogućiti ulazak ove kompanije na hrvatsko građevinsko tržište.

Stoga je ponuda Integrala na 5c koridoru izazvala veliku zabrinutost u građevinskim ali i u visokim političkim krugovima u Hrvatskoj te se tražio način za poništenje konkursa i onemogućavanje njegova ulaska na ovo tržište.

Pored toga, partner Integrala je kompanija Massilia čiji je vlasnik nekadašnji direktor kompanije Osijek-Koteks Drago Tadić, koji je osuđen za sudjelovanje u organiziranju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi se smanjila kazna Branimiru Glavašu.

Za pomaganje u tom krivičnom djelu suđeno je i njegovoj supruzi Božici Ćavar-Tadić koja je članica društva Massilia.

agovornici Juzarnjeg lista tvrde kako Tadić već duže vrijeme sarađuje s Integralom te da je sigurno bila njegova ideja javljanje na ovaj konkurs, a samo kako bi onemogućio Osijek-Koteks da dobije ovaj posao.

Iako su pritisci da se konkurs poništi bili jaki, Josip Draženović, tadašnji predsjednik Uprave HAC-a, odbijao je to učiniti uz obrazloženje kako nema formalnih razloga za to.

No, on je smijenjen, a početkom decembra na njegovo mjesto dolazi Boris Huzjan koji 19. decembra 2017. poništava konkurs.

Kao razlog poništenja navedeno je da su u konkursnoj dokumentaciji utvrđene odredbe suprotne odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Dakle, HAC je sam poništio svoj konkurs uz obrazloženje da je protuzakonit. I to puna četiri mjeseca nakon što je raspisan!

Sagovornici spomenutog lista postavljaju pitanje zašto to nije učinjeno odmah? Upravo suprotno, u HAC-u su vrlo detaljno radili na njegovoj provedbi.

Od ponuditelja su tražili nadopune dokumentacije i obrazloženja što znači da su vrlo detaljno razmatrali ponude, a nisu vidjeli da im je tekst vlastitog konkursa protuzakonit.

A onda se dogodio mali presedan. Na poništenje konkursa DKOM-u se nisu žalili Integral i Massilia s finansijski najpovoljnijom ponudom već Osijek-Koteks.

U svojoj žalbi oni traže poništenje odluke o poništenju konkursa. Odnosno, da HAC donose odluku o izboru izvođača radova. Naime, u ovoj firmi, kako je ranije kazao njen direktor Zoran Škorić, misle kako su na konkurs dali ispravnu ponudu.

Kompromisno rješenje
I onda DKOM donosi kompromisno rješenje. Usvaja žalbu Osijek-Koteksa, nalaže HAC-u da im plati 100 hiljada kuna troškova žalbe, ali i poništava konkurs  po službenoj dužnosti.

Naime, DKOM tvrdi kako je HAC u konkursu propustio propisati da privredni subjekti koji se javljaju na konkurs kao reference za dosad izvršene radove mogu navesti iste ili slične radove predmetu nabave.

To se smatra veoma bitnom povredom postupka javne nabave zbog čega odluku o poništenju konkursa u DKOM-u smatraju nezakonitom.

Nakon što je konkurs poništen mnogi smatraju kako je izgubljena još jedna godina za projekt izgradnje ove dionice, koja prema Planu građenja koji je usvojila Vlada mora biti završena 2020. godine.

Prema njemu izgradnja objekata, čiji je rok izgradnje 24 mjeseca, mora započeti ove godine. A sada je sve upitno.

Naime, HAC mora raspisati novi konkurs ali ne po pod istim kondicijama kao ovaj prošli s obzirom da svi oni koji su dali ponude na konkurs znaju sve cijene konkurencije.

Stoga se tekst natječaja mora izmijeniti dodavanjem novih stavki, kao što je izgradnja dijela trase autoceste ili određivanje novih rokova.

U HAC-u se nadaju kako bi ovaj pravac mogli kandidirati za sufinansiranje iz fondova EU. (Tuzlanski.ba)