Do kraja godine očekuje se uspostava centralne baze podataka o pojavama diskriminacije u BiH, koja će sadržavati podatke o predmetima diskriminacije dostavljenih od nadležnih institucija sa svih nivoa.

To je dio implementiranja zakonskih obaveza koji proističu iz Zakona o zabrani diskriminacije i Pravilnika o načinu prikupljanja podataka o predmetima diskriminacije u BiH.

Poručili su to predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na radionici u Trebinju, gdje su uspostavu navedene baze prezentirali predstavnicima medija i organizacija civilnog društva, javlja Fena.

Nadležne institucije će, kako je rečeno, u drugoj polovini godine početi dostavljati podatke o predmetima diskriminacije. Na osnovu prikupljenih podataka resorno ministarstvo će sačiniti izvještaj za Vijeće ministara BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH.

Podaci iz baze nakon obrade bit će prezentovani i na internetskoj stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, da bi predstavnici civilnog društva, medija, akademske zajednice i građani bili upoznati o broju i vrsti slučajeva diskriminacije.

Nakon diskusije o temi kako osnažiti bh. kapacitete za zaštitu i praćenje stanja ljudskih prava u BiH, na radionici su predstavnici medija i organizacija civilnog društva razgovarali o govoru mržnje sve više prisutnom u izvještavanjima o temama iz oblasti ljudskih prava.

Tom prilikom profesorica s Fakulteta političkih nauka Univeziteta u Sarajevu Lejla Turčilo ukazala je da je u odnosu na 2012. godinu smanjen broj primjera govora mržnje, ali da je intenzitet tog govora suštinski ostao isti.

”Manji je broj primjera u kojem su nosioci govora mržnje sami novinari, dok je povećan broj primjera u kojima su to drugi izvanmedijski akteri, najčešće političari u izbornim kampanjama”, kazala je Turčilo.

Radionica je organizirana uz podršku Projekta podrške pružaocima socijalne pomoći i poboljšanja kapaciteta za praćenje, koji implementira firma EPRD a finansira Evropska komisija. (Tuzlanski.ba)