Stopa smrtnih slučajeva izbjeglica i migranata koji su preko Sredozemnog mora pokušali doći do Evrope bila je alarmantna u 2018. godini, budući da su sredstva za operacije traganja i spašavanja smanjena, čime je Mediteran postao najsmrtonosniji pomorski prelaz na svijetu. Najnoviji izvještaj “Putevi očajnika”, koji je jučer objavio UNHCR, navodi da je u prosjeku šest života izgubljeno svaki dan.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih se sve više migranata odlučuje na put za bolji život preko balkanske rute. U privremenom migrantskom centru Bira u Bihaću mnogo je i onih koji su već bezuspješno pokušavali da se dokopaju Evrope preko mora.

– Bio sam se ukrcao na brod u Grčkoj, sa namjerom da pređem u Italiju, ali nas je uhvatila obalska straža i vratila nazad. Kasnije sam čuo za balkansku rutu i tako sam došao u Bihać. Sad su zima i snijeg, već tri sedmice sjedim ovdje i čekam, a čim vrijeme dozvoli, nastavljam dalje. Želja mi je doći u Italiju, jer tamo imam mnogo prijatelja i rođaka, ispričao je za Oslobođenje Zekerijah iz Maroka.

Smještajem u Biri nije mnogo zadovoljan, žali se da mu tri obroka dnevno bez repete nisu dovoljna, da dugo čeka da bi od humanitaraca dobio tako sitan pribor kao što je zubna četkica.

– Nisam je još dobio, kao ni jaknu koju sam zatražio, jer je neko moju ukrao. Također se brinem za vlastitu sigurnost ovdje, neki od migranata znaju biti i nasilni u Biri, ispričao je za Oslobođenje Zekerijah.

Otkriva kako je automehaničar i da se nada kako će jednog dana u Italiji nastaviti školovanje. Mediteransku rutu nikome više ne bi preporučio.

Procjenjuje se da je 2.275 ljudi poginulo ili nestalo prelazeći Mediteran u 2018. godini, uprkos velikom padu broja dolazaka na evropske obale. Ukupno je u Evropu stiglo 139.300 izbjeglica i migranata, što je najniži broj u pet godina.

– Spašavanje života na moru nije izbor niti pitanje politike, već prastara obaveza. Možemo zaustaviti ove tragedije tako što ćemo imati hrabrosti i viziju da gledamo dalje od sljedećeg broda i usvojimo dugoročni pristup zasnovan na regionalnoj saradnji, koji ljudski život i dostojanstvo stavlja u središte, izjavio je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

Izvještaj UNHCR-a takođe otkriva značajne promjene na putevima koje koriste izbjeglice. Prvi put u posljednjih nekoliko godina Španija je postala primarna tačka ulaska u Europu, kamo je oko 8.000 ljudi stiglo kopnom (kroz enklave u Ceuti i Melili), uz dodatnih 54.800 ljudi koji su uspješno prešli preko opasnog zapadnog Mediterana.

U Italiju je 2018. stiglo 23.400 migranata, što je pet puta manje u odnosu na prethodnu godinu. U Grčku je morem stigao sličan broj ljudi, oko 32.500, u usporedbi sa 30.000 u 2017. godini, ali je došlo do skoro trostrukog povećanja broja ljudi koji su stigli preko njezine kopnene granice s Turskom.

Bosna i Hercegovina je zabilježila 24.000 dolazaka izbjeglica i migranata, koji su prolazili kroz zapadni Balkan. Zbog svega navedenog, na proljeće se očekuje novi talas izbjeglica koje će balkanskom rutom stići u Bosnu i Hercegovinu.

Smještajni kapaciteti u Unsko-sanskom kantonu gotovo su već puni. U Biri trenutno boravi više od hiljadu migranata, dok se u Đačkom domu u Borićima kod Bihaća smjestilo blizu 500, uglavnom porodica sa djecom. Slična je situacija i u hotelu Sedra kod Cazina. Vlada Unsko-sanskog kantona insistira da se odredi tačan broj migranata, te da se ne prihvataju novi, za koje nema dovoljno kapaciteta. (Tuzlanski.ba)