Djeca su najčešće žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, a izložena su seksualnom iskorištavanju, navođenju na prosjačenje i stupanju u prisilne brakove, rečeno je na okruglom stolu koji je održan u subotu u Mostaru povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Cilj okruglog stola je informiranje o opasnostima, oblicima i načinima trgovine ljudima, te njenoj prevenciji.

Stručnjakinja na polju suzbijanja trgovine ljudima Samira Hunček kazala je kako su djeca najčešće žrtve trgovine ljudima u BiH i da su djevojčice vrlo često izložene seksualnom iskorištavanju.

– Među žrtvama je veliki broj djece koja su izložena različitim oblicima trgovine ljudima, a to su seksualno iskorištavanje, navođenje na prosjačenje, kao i prisilni brakovi – kazala je Hunček.

Broj žrtava trgovine ljudima, dodala je, u protekle tri godine u BiH iznosi oko 250, a 50 posto njih su djeca.

Predsjednica Dnevnog centra “Kuća otvorenog srca” iz Mostara Sadeta Sefić istaknula je kako u tom centru svakodnevno svjedoče strašnim slučajevima trgovine ljudima i da se najčešće radi o djeci.

Spomenula je i slučaj djevojčice, stare 13,5 godina iz Mostara koja je vrbovana preko Facebooka.

– Ona je nedavno završila u Bugojnu. Pristala je da ode, platila je kartu i u Bugojnu dobila novac za seksualne usluge kao i novac da se vrati. No, u ponoć nije mogla naći prevoz za Mostar pa je zvala nas i pitala za savjet što da radi, odnosno kako da se vrati – kazala je Sefić.

Dodala je kako se radi o djevojčici koja je ranije bila i u braku jer je otac prodao jednoj porodicu.

– Neke djevojčice prije nego što uđu u auto muškarca s kojim će imati seksualni odnos za novac, slikaju i njega i auto pa ga potom ucjenjuju – naglasila je Sefić.

Dugogodišnja aktivistica iz Mostara Edisa Demić upozorila je na nove vrste vrbovanja žrtava.

Danas je prisutno “online vrbovanje”, o kojem se malo govori, a meta trgovaca ljudima su, nažalost, državljanke BiH koje se vrbuju da rade u Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama, kazala je.

– Vrlo često sam imala slučajeve gdje su djeca bila žrtve vrbovanja i od kojih su se tražile određene fotografije. Najčešće su to tražili “lažni momci”, koji su slali ljubavne poruke i obećavali svašta – naglašava Demić.

Često, preko interneta, ističe, trgovci ljudima stupe u direktni kontakt sa žrtvom, koja je u tom trenutnu ranjiva, i onda joj spominju ljubavnu vezu, posao u Hrvatskoj i sl. Međutim, žrtva na kraju završi u izolaciji, gdje se zastrašuje, tuče i na kraju se dovode drugi muškarci koji je seksualno eksploatiraju i iskorištavaju.

Mnoge djevojke koje završe u raljama trgovaca ljudima, naglašava, navikavaju se na korištenje narkortika i veliki broj njih razvije štokholmski sindrom te na kraju nemaju snage da to prijave.

Sudionici današnjeg okruglog stola razgovarali su o uzrocima, razvoju, trenutnom stanju, pojavnim oblicima trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, indikatorima prepoznavanja i mogućnostima prevencije, državnom referalnom mehanizmu, suradnji, identifikaciji i podršci žrtvama trgovine ljudima. (Faktor)