Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Djeca vakcinisana u FBiH primala tri puta veću dozu žive od dozvoljene: Koliko je sigurna vakcinacija djece u BiH?

Preuzmite sliku

Djeca koja su vakcinisana u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) u proteklih 14 godina, primala su tri puta veću dozu žive od dozvoljene, tvrde iz Udruženja roditelja teško oboljele djece BiH.

Kako navode iz Udruženja, od 2002. godine, djeci su se za isti dan davale vakcine od tri različita proizvođača, od kojih svaka vakcina sadrži 0.50 mikrograma žive, koja u većim količinama remeti funkcije nervnih ćelija.

Predviđena srednja dnevna doza žive, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), iznosi 0.50 mikrograma po jednoj vakcini.

Tako je, kako tvrde iz Udruženja, prekoračena dozvoljena doza što je dovelo do neuroloških oštećenja kod određenog broja djece.

“Došlo je do oglušavanja na preporuku najvišeg medicinskog autoriteta u svijetu. Nikad nam neće biti jasno zbog čega je to tako, ali naša su djeca jedno vrijeme primala tri puta veću dozu žive od predviđene”, kaže Jagoda Savić, predsjednica Udruženja.

Uzrok teških neurodegenerativnih oboljenja kod djece može se utvrditi kroz dvije vrste pretraga. Imunoenzimskim testom (ELISA) utvrđuje se količina morbila virusa u krvi, dok se genotipizacijom, drugom vrstom pretrage, vrši izolacija tih virusa.

Jagoda Savić tvrdi da su mikrobiolozi zadnjih 14 godina krili rezultate nalaza genotipizacije ne ostavivši tako uputu roditeljima o tome kako se može dokazati uzrok oboljenja, kako bi se stekla prava na zakonsku odštetu u takvim slučajevima.

“Godinama se govorilo da nije od vakcine, a nikada se nije vršila laboratorijska analiza prisustva virusa da bi se ustanovilo da li su oni uzrok ili ne. Radi zaštite programa vakcinacije govorilo se da nije, a ustvari se ta neistina vratila kao bumerang javnom zdravstvu”, navodi Savić.

Podaci Fderalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da u Fderaciji ima oko 1.800 djece sa trajnim stopostotnim invaliditetom. Savić navodi da je vrlo moguće da je veliki procenat tih oboljenja uzrokovan vakcinacijom, ali da se iz statistike ne mogu dobiti precizni podaci.

  • Jagoda Savić: Mikrobiolozi 14 godina kriju rezultate nalaza genotipizacije, statistika nas zavara jer ne postoje relevantni podaci

    “Moralo bi se ići od slučaja do slučaja, pa provjeravati dijagnoze i da li su one ispravne kako bi se utvrdilo da li je to dijete stradalo od vakcinacije”, napominje Savić i ističe da ako bi se vakcinacija trebala vršiti i u drugoj i trećoj godini života kako ne bi došlo do oboljenja.

    Ministar pravde i uprave Kantona Sarajevo Mario Nenadić kaže da je cijela problematika u nadležnosti federalnih vlasti BiH, ali da je Kanton zainteresovan da se krene u rješavanje problema.

  • Mario Nenadić: Utvrditi da li se radi o pravnom ili zdravstvenom problemu

    “Želimo doprinijeti jednom realnom rješenju ovog problema na način da se dovede u eventualnu vezu uzrok i posljedica i propisanim krivičnim procedurama to utvrditi, odnosno koliko se u nekom slučaju radi o pravnom, a koliko o zdravstvenom pitanju. Jer ovdje je problem veoma povezan međusobno”, napominje Nenadić.

    Standardizacija istražnih postupaka

    U saradnji sa stranim stručnjacima BiH je sačinila listu laboratorijskih pretraga kako bi se utvrdilo da li je određeno oboljenje nastalo lošim odgovorom organizma djeteta na vakcinaciju ili greškom ljekara i farmaceutske industrije.

    Iz Udruženja navode da je BiH jedina zemlja u regionu koja pokušava da standardizuje istražne radnje u krivičnim postupcima u oštećenjima zdravlja djece nakon vakcinacije.

    Jagoda Savić upozorava da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo posljednjih godina vodilo bezuspješnu istragu o cijelom slučaju.

    “Niko drugi nije uticao na porast straha od vakcinacije kod roditelja od tužilaštva koje je 14 godina vodilo istragu u kojoj se pokazalo da je taj način bio pogrešan i da je tako prikriveno krivično djelo i počinioc”, upozorava Savić. (voanews.com)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,