Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Da li je na pomolu velika kriza: Čija su briga migranti u BiH?

Preuzmite sliku

Na ruti između Grčke i BiH trenutno je 50.000 migranata, a naša zemlja nema načina da presječe tu rutu i zaustavi migrante koji nadiru u našu zemlju, kazao je danas Dragan Mektić, ministar sigurrnosti BiH.

U BiH ulazi čak 100 migranata dnevno, ustvrdio je za Faktor Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima u BiH. Ruta njihovog kretanja polazi iz Turske, preko Grčke, Albanije i Crne Gore.

Uprkos graničnim kontrolama, zaobilaze granice i neopaženo dođu do Sarajeva gdje u parku spavaju u šatorima, a neki od njih čak i pod vedrim nebom. Prema nekim procjenama, u parku ispred Vijećnice trenutno ih boravi oko 400.

Uprkos ovome, migranti koji svakodnevno dolaze u našu zemlju progonjeni ratom, neimaštinom i drugim nedaćama, kako se čini, nisu ničija briga. Nadležne službe koje bi se morale pobrinuti da oni dobiju smještaj i hranu uporno ponavljaju da migranti nisu u njihovoj nadležnosti, da su oni samo na tranzitnoj ruti, da se u našoj zemlji kratko zadržavaju, te da zapravo ne žele da budu zbrinuti.

Traže, a ne žele azil

Lopticu odgovornosti prebacuju jedni na druge i pominju hitan prijedlog mjera koje će uputiti na Vijeće ministara BiH čija bi se sjednica trebala održati naredne sedmice. Dakako, potreban je novac. Do tada se migranti uglavnom oslanjaju na pomoć građana.

U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu kako su stotine stranaca koji nadiru u BiH samo u prolazu.

– Svi oni su veoma dobro upućeni u problematiku, pa prilikom ulaska u BiH traže međunarodnu zaštitu odnosno azil. Tada dobiju potvrdu na osnovu koje im je omogućen nesmetan boravak u BiH u periodu od 14 dana. Za to vrijeme uz pomoć krijumčara pronađu način da se prebace u zemlje Zapadne Evrope, gdje ih već čeka neka njihova zajednica, porodica i prijatelji – kazao je Marijan Baotić, pomoćnik ministra sigurnosti u Sektoru za azil.

Prema njegovim riječima, od početka ove godine evidentiran je ulazak 3.297 stranaca u BiH. Njih 2.671 je iskazalo namjeru traženja azila, ali je stvarno azil tražilo svega 396 osoba. Ostali nisu pristupili sistemu azila jer im nije u interesu da dobiju azil u BiH. Morali bi pristupiti registraciji uz pomoć biometrijskih podataka. Na osnovu tih podataka, gdje god da se zateknu bili bi vraćeni u BiH, a oni to ne žele.

– Oni ne žele trajno boraviti u BiH, ovo je samo tranzitna ruta – kazao je Baotić.

Prema njegovim riječima, nije ni istinita tvrdnja da nema mjesta za azilante naročito za porodice sa djecom.

– Mi raspolažemo sa određenim kapacitetim, naročito za porodice, u Azilantskom centru Delijaš, te u centru Emmaus u Doboju. Oni, međutim, ne žele tamo ići. Ovdje ih niko ne dira, čak im se i pomaže – kazao je za Faktor Baotić.

Isto tvrdi i ministar Mektić.

– Oni hoće smještaj u centru Sarajeva, na autobuskoj stanici, kao i na autobuskoj stanici u Velikoj Kladuši. A mi ih ne možemo smjestiti ni uz granicu jer se tome protivi Hrvatska – rekao je Mektić.

Tako, prema riječima nadležnih, migranti su sami odgovorni zato što nemaju smještaj i hranu a i zato što su zbog toga prijetnja sigurnosti i zdravstvenom stanju građana. Od svega ovoga, i kantonalne vlasti peru ruke i traže pomoć države.

U Službi za poslove sa strancima kažu da oni nisu odgvorni za ova migraciona kretanja, te da se oni bave onima koji su prijetnja po sigurnost BiH, dok u Sektoru za azil Ministarstva sigurnosti kažu kako su oni odgovorni za mali broj ljudi koji su zatražili azil, ali ne i za one koji nelegalno borave u BiH. U međuvremenu i jedni i drugi tvrde da se radi o “problemu” u koji se mora uključiti cijela država pa i Evropska unija. Jer mi to ne možemo sami.

Teško ih je skrenuti

– BiH mora da izdvoji novčana sredstva uz pomoć kojih bi se obezbijedili dodatni smještajni kapaciteti u Kantonu Sarajevo i Unsko – sanskom kantonu koji su najviše pogođeni ovom problematikom i to van jezgre grada – kazao je za Faktor Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima u BiH.

Međutim, na upit kako će popuniti te nove kapaciteta kada ne mogu ni ove sa kojima se raspolaže jer to migranti “ne žele”, Ujić je kazao da je migrante teško skrenuti sa rute kretanja.

– Oni jednostavno žele da idu dalje i teško ih je skrenuti sa njihove rute. Bilo je njih koje smo odveli u Delijaš i oni budu tu malo odmore se i odu – kazao je Ujić.

Danas je u Općini Stari Grad poduzet jedini konkretan korak, te je održan sastanak načelnika općina iz Starog Grada, Novog Sarajeva te Trnova na kojem su doneseni zaključci koji će biti upućeni Predsjedništvu BiH od kojeg će se tražiti da u što kraćem roku odredi lokacije vojnih kasarni u BiH u koje se mogu smjestiti migranti. Također je predloženo da se što prije izvrši registracija migranata na licu mjesta, a da se nakon toga transportuju u kasarne koje odredi Predsjedništvo BiH.

Općine su izrazile spremnost da pomognu u opremanju kasarni u koje će migranti biti smješteni potrebnim sadržajima kao što su dušeci, kreveti, deke i ostalo.

U međuvremenu migranti u BiH nemaju medicinsku njegu, jer ne postoji zakon koji im to omogućava ukoliko nemaju zdravstvenu zaštitu ili pak novac. Istovremeno, stalno se potencira da su opasni po ovo društvo, iako incidenti osim naguravanja i međusobnih neslaganja nisu zabilježeni. To je Faktoru potvrđeno i u MUP-u KS.

– Veći incidenti nisu zabilježeni. Policijska patrola je tamo konstantno prisutna. Ima tu naguravanja i nervoze, ali ništa ozbiljnije. Naročito ne droge – kazala je za Faktor Suvada Kuldija, glasnogovornica MUP -a KS. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,