Paddy Ashdown, bivši vođa liberalnih demokrata, ostavio je neizbrisiv trag u britanskoj politici, ali i na Balkanu, a posebno u BiH, gdje se od početka raspada Jugoslavija pa do posljednjih dana života zalagao za okončanje sukoba, kažnjavanje ratnih zločina i podršku na evropskom putu, pišu svjetski mediji.

Britanski Gardijan (The Guardian) kaže da je politički svijet odao počast Pediju Ešdaunu – neukrotivom bivšem lideru liberalnih demokrata i bivšem marincu – koji je umro u 77. godini samo dva mjeseca nakon što je otkrio da se liječi od raka bešike, prenosi Radio Slobodna Evropa.

“Nakon što se povukao sa kormila svoje stranke – nakon što ju je 1997. godine doveo do najboljih izbornih rezultata poslije više od 70 godina (kada je broj poslanika liberalnih demokrata sa 18 porastao na 46) – ostao je veoma aktivan i u prvom planu javnog života, kombinujući svoje političke interese sa pisanjem. Nakon što je 2001. godine napustio Donji dom, Ešdaun je dobio položaj i služio je četiri godine kao visoki predstavnik Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.”

Britanski dnevnik navodi i da je kao strastveni proevropejac Ešdaun sebe nazvao “čovjekom od akcije u politici”, kao i da su njegova energičnost na čelu partije i fokusiranost na izbore i lokalnu politiku bili razlozi velikog uspjeha.

“Nije volio biti ograničen na Vestminster i više je volio biti vođa koji je na pravom mjestu u pravo vrijeme, iskačući iz helikoptera i redovno putujući na prvu liniju fronta tokom sukoba u Bosni.”

Bivši oficir kraljevske mornarice bio je prvi izabrani lider liberalnih demokrata, a onda i partije kojoj je trebala vojna disciplina, navodi BBC i dodaje:

“On je bio istaknuti borac protiv stacioniranja američkih krstarećih raketa na britanskom tlu, opisujući ih kao ‘oružje koje moramo zaustaviti’. Ešdaun je takođe govorio protiv odluke Margaret Tačer (Margaret Thatcher) da dozvoli Sjedinjenim Državama da koriste baze u Britaniji da bombarduju Libiju.“

BBC dodaje i da je Ešdaun imao bliski odnos sa bivšim britanskim premijerom Tonijem Blerom (Tony Blair), odnosno da je jedan kolega prenio da su njih dvojica znali sjesti za sto kako bi poradili na svom odnosu.

“Odnos je bio izrazito iskren što potvrđuje i to da je Ešdaun jednom Bleru rekao da ‘neki ljudi misle da je ulizivački kreten’.”

BBC ocjenjuje i da je Ešdauna njegovo vojno i diplomatsko iskustvo preporučilo za visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

“On je bio stalni zagovornik intervencije u sukobima koji su uslijedili nakon raspada bivše Jugoslavije i dao je niz pozitivnih doprinosa stvaranju stabilnog okvira vlade”, navodi BBC i prenosi Ešdaunove riječi:

“Bosna je pod mojom kožom. To je mjesto koje ne možete ostaviti iza sebe.”

“On se pojavio kao svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću iako je odbrana osporila njegovu tvrdnju da je gledao kako srpske granate padaju na sela na Kosovu.”

Popularan i artikulisan, Ešdaun je decenijama bio istaknuta ličnost u Britaniji i kontinentalnoj Evropi, ocjenjuje Vošington Post (Washington Post) i dodaje da je on bio poznat po svom intelektu, otvorenoj prirodi i duhovitosti.

“Dobio je odlikovanje i postao je član Doma lordova, ali je bio osoba koju su skoro svi zvali Pedi. Bivši komandos Kraljevske mornarice koji je pomogao u izgradnji liberalnih demokrata u parlamentu, Ešdaun je značajno podigao utjecaj stranke, pomažući joj da prikupi ukupno 46 mjesta 1997. godine, što je najbolji rezultat u više od sedam decenija.”

WP navodi i da je on vodio partiju vojnom disciplinom, ali je uvijek bio topao u susretima jedan na jedan, kao i da je imao vremena za svakog ko ga je tražio.

“Utjecaj Ešdauna izašao je van okvira Britanije. Bio je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu 2002. godine i bio je snažan zagovornik međunarodne intervencije tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.”

WP podsjeća i da je Ešdaunova politička i privatna sreća devedesetih godina prošlog vijeka bila uzdrmana vijestima o petomjesečnoj aferi sa sekretaricom, ali su njegov brak i karijera opstali.

Fajnenšl Tajms (Financial Times) prenosi izjave istaknutih političara koji su odali počast Ešdaunu, a među njima i riječi bivšeg premijera Blera koji je rekao da je Ešdaun bio jedan od najtalentovanijih političara koji nikada nije bio na visokoj funkciji, ali da je kao lider liberalnih demokrata ipak imao veliki utjecaj na britanski politički život.

“On je uspostavio novu poziciju za novu stranku, zauzimajući stavove o nepopularnim pitanjima, uključujući poziv za građane Hong Konga da dobiju britanske pasoše prije predaje te teritorije Kini 1997. godine. Početkom devedesetih godina Ešdaun je takođe konstantno pokretao pitanje bosanskog rata u Donjem domu, pozivajući na zapadnu intervenciju, poziciju koja je izazvala negodovanje iz dosadnih klupa konzervativca i laburista”.

FT objašnjava da je 2002. godine Ešdaun postao visoki međunarodni zvaničnik u Bosni, uspostavljajući svoj štab u Sarajevu pored benzinske pumpe.

“Pomoćnici su se prisjetili kako je Ešdaun ostao na svom položaju, dok se njegov tim uspaničio i pobjegao iz svoje kancelarije nakon što je primio informaciju o postavljenoj bombi.

“Pedi, mi sjedimo iznad benzinske pumpe – eksplozija će biti jaka”, prisjetio se jedan saveznik. “Ne brinite, ništa se neće dogoditi”, odgovorio je visoki predstavnik. “Kako znate?” “Pokušao sam jednom da raznesem benzinsku stanicu”, odgovorio je Ešdaun.

Ešdaun je bio svjedok akcija srpskih snaga na Kosovu i sreo se sa tadašnjim srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem 1998. godine. Ešdaun je kasnije izrazio zabrinutost zbog povratka nacionalizma na Balkanu.

Kada je 2002. godine Ešdaun imenovan za visokog predstavnika, BiH je još uvijek bila u ratnim ruševinama sa uglavnom nepostojećim državnim aparatom, i mnogi se još uvijek rado sjećaju njegovih napora na ujedinjenju zemlju, piše FT u drugom tekstu o Ešdaunu.

“Uspio je sastaviti BiH i početi graditi novo doba,” izjavila je Baronesa Arminka Helić, članica Doma lordova britanskog parlamenta rođena u BiH i bivša savjetnica britanskog ministra vanjskih poslova Vilijema Hejga (William Hague). “U osamnaest godina bavljenja politikom, vidjela sam razne vrste izaslanika, ne samo u BiH, već i u Iraku, Afganistanu, Libiji i Siriji, i nikada nisam srela nekoga koje imao ni približno ljubavi za zemlju i ljude kojima služi.”

Tokom četverogodišnjeg mandata Ešdaun je uspostavio jedinstvenu vojsku, ujedinio obavještajne službe, reformisao sudstvo i stvorio jedinstvenu poreznu upravu, dajući bosanskim vlastima izvor prihoda, a pomogao je i da se masakr 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici prizna kao genocid kroz izvještaj Vlade Republike Srpske, za šta mu je, kako je napisao u memoarima, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić rekao da je više nego bilo šta drugo pomoglo da se promijeni svijest javnosti u Srbiji u vezi srpskih ratnih zločinaca, piše FT.

Njegovo nasljeđe i državne institucije za koje se borio, kao što su državni sud i Akcioni plan za članstvo u NATO-u, sada u pitanje dovodi Milorad Dodik, separatistički srpski član Predsjedništva BiH, i Ešdaun je do kraja ostao uključen u diskusiju i kreiranje politike prema Balkanu pa je samo dvije sedmice prije smrti, teško bolestan, pisao visokoj povjerenici EU Federiki Mogerini (Federica Mogherini), osuđujući miješanje Hrvatske u BiH oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U BiH se sve računa na prije i poslije njega,” rekla je Nizama Salihfendić iz Tuzle. (RSE)