Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je izjave o imovinskom stanju izabranih dužnosnika, koje se u velikom broju slučajeva nisu poklopile sa stvarnim imovinskim stanjem tih političkih dužnosnika. Iz ove institucije nadležne za provođenje izbora u BiH su nam kazali da nisu odgovorni za tačnost podataka unesenih u obrascu.
Prvi čovjek Općine Kalesija Sead Džafić, koji se privatnim biznisom počeo baviti još davne 1988. godine, samo od dividende za 2015. godinu je uprihodio 2.591.000 KM, a u izjavi o imovinskom stanju je naveo četiri stana, pet kuća, 200 dunuma zemljišta, tri poslovna prostora, firmu “Unis tok”, tri vozila, dionice u FDS Sarajevo, te ušteđevinu, a sve skupa vrijedi oko 46,6 miliona KM.
Džafić je, sudeći prema objavljenim podacima CIK-a BiH, najimućniji politički dužnosnik na lokalnom nivou. No, ukoliko je neko od dužnosnika na lokalnom ili drugom nivou, koji su CIK-u BiH dali podatke o svom imovinskom stanju, imućniji od Seada Džafića – niko ne snosi odgovornost!
Bitna je izjava, ali ne i tačnost podataka
Na pitanje da li CIK BiH provjerava istinitost unesenih podataka u izjavama o imovinskom stanju dužnosnika, iz te institucije portal Klix.ba nije dobio odgovor. Samo kopiranu zakonsku odredbu koja kazuje da CIK BiH nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu. To ukazuje na to da su izabrani politički dužnosnici mogli u svoje obrasce unositi šta su htjeli.
Tako zastupnik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac navodi da je 2014. godine imao ukupne prihode od 57.200 KM. U bazi podataka Centra za istraživačko novinarstvo se, međutim, navodi da je 2014. godine imao mjesečnu platu od 5.200 KM, što ukazuje na to da su mu ukupna primanja te godine bila 62.400 KM.
Uposlenici Centralne izborne komisije nisu mogli pročitati rukopis zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića pa su detalji njegove imovine vrijedne gotovo dva miliona maraka ostali skriveni od javnosti. Uz rubrike “kuća” i “poslovni prostori”, vrijednosti 900.000 maraka, napisano je samo “nečitljivo”.
Isti slučaj je i sa milion maraka vrijednom stavkom “drugo” u izjavi o imovinskom stanju gradonačelnika Zenice. Detalji o dionicama vrijednim 20.000 KM i 210.000 KM na računu Kasumovićeve supruge također su “nečitljivi”, a detalji o stanu, poslovnom prostoru i zemljištu vrijednim više od pola miliona maraka nisu ni upisani.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nije, naprimjer, nije naveo podatke o broju djece, kao što to nije uradio ni načelnik Općine Ilidža Senaid Memić ili načelnik Općine Velika Kladuša Fikret Abdić.
Nema nadležnih za podatke date CIK-u BiH
Predsjednik Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Jasmin Emrić kazao je za Klix.ba da bi oni, prema nadležnostima, trebalo da provjeravaju sukob interesa i prate finansijske izvještaje samo za državni nivo, odnosno institucije BiH, a da ni na koji način nisu povezani s CIK-om BiH.
“Mi nismo u direktnoj vezi s CIK-om BiH i imovinskim kartonima koji se njima dostavljaju. Nama podnose finansijske izvještaje izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici, u skladu sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. CIK BiH ima svoje obrasce, a mi imamo svoje”, kazao je Emrić.
Podsjećamo, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH u aktuelnom sazivu donijela je samo 14 odluka o pokretanju postupka i 10 odluka kojima su izrečene sankcije, a taj broj se uskoro neće značajnije promijeniti, jer je rad Komisije već duže blokiran. Sve je stalo na slučaju Dragan Čović i HNS, a zasluge za blokadu pripadaju SNSD-u.
Zakon postoji, kao da ga nije
Iz Centralne izborne komisije BiH su nam odgovorili da su, prema zakonu, izabrani kandidati na svim nivoima vlasti dužni podnijeti CIK-u BiH, na određenom obrascu, potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju koja sadrži:
1) sadašnje prihode i izvore prihoda, uključujući sve prihode, plaće, dobit od imovine, priloge iz člana 15.1 ovog Zakona, uplate i druge zarade ostvarene u Bosni i Hercegovini i inozemstvu u protekloj kalendarskoj godini;
2) imovinu, uključujući novac, račune u banci, poslovnu dokumentaciju, dionice, vrijednosne papire, obveznice, nekretnine, ličnu imovinu, stanarsko pravo i drugu imovinu i dobra u vrijednosti većoj od 5.000 KM, u Bosni i Hercegovini i inozemstvu; i
3) rashode i druge obaveze, uključujući sva dugovanja, obaveze, mjenice, kredite i garancije za takve obaveze u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
Također su naveli da Izjava treba da uključuje podatke o imovinskom stanju kandidata i članova njihove uže porodice; bračnog druga, djece i članova domaćinstva prema kojima kandidat ima zakonsku obavezu izdržavanja. (Tuzlanski.ba)
