Generalno loši rezultati u realizaciji zakona u svim kantonima, omogućili su Vladi TK da zauzme visoko mjesto na Kantonalnoj listi, pokazunu rezultati Centra civilnih inicijativa, kada je riječ o radu Vlade i Skupštine TK za prvih šest mjeseci ove godine.
Mada su problemi s kojima se suočava Tuzlanski kanton izuzetno ozbiljni i rezultat su dvodecenijske loše politike i prije svega loše provedene privatizacije (zbog koje još uvijek čekamo da neko i krivično odgovara), pa je teško u malo vremena napraviti onoliko kolika su očekivanja građana, neki pozitivni pomaci u TK su evidentni. No, na značajniji efekat na kvalitet života građana, naravno, još ćemo se dosta načekati. Upornost radnika tuzlanskih firmi bačenih na koljena u privatizacijskoj pljački i opomena s početka 2014. koju je ovdašnja Vlada, za razliku od nekoh drugih, shvatila ozbiljno, usmjerili su aktivnosti Vlade u pravom smjeru – ka rješavanju problema u privredi i zapošljavanju, pa je i epilog adekvatan.
Naime, i pored brojnih ozbiljnih zamjerki, koje se mogu izreći, u vezi stanja u TK, opšta slika o stanju privrede je, po raspoloživim statističkim podacima, bolja nego prije godinu dana. Zabilježen je rast obima industrijske proizvodnje za vrijednosti od 6%, povećanje izvoza za 3,1%, pad uvoza za 1,4% a pokrivenost uvoza izvozom je bila 99% i porasla je za 5%. Broj nezaposlenih u TK, u posljednju godinu i po dana, je u padu i smanjen na 91.989 (po podacima iz maja 2016) tj za 7.412, u odnosu na stanje iz januara 2015. A raste i broj zaposlenih. Doduše, ne u stepenu koji bi bio u skladu sa stanjem u ovoj oblasti, odnosno sa činjenicom da je TK kanton sa najvećim brojem nezaposlenih u zemlji.
Naznake pozitivnih promjena u privredi su evidentne, ali su takođe evidentne i slabe tačke u socijalnoj politici vlasti.
Naime, nasuprot pokazateljima koji govore da je u oblasti privrede došlo do pozitivnih pomaka, pokazatelji u socijalnom sektoru ukazuju na teško socijalno stanje u kome se nalazi dio stanovništva. Pozitivna reakcija vlasti TK u vezi rješavanja pitanja zdravstvene zaštite djece je ostala u sjeni činjenice da još uvijek nije riješeno pitanje redovne isplate dječijih dodataka. Vlada dječije dodatke nije isplatila za 8 mjeseci, a korisnici su uglavnom porodice sa djecom čiji roditelji nisu zaposleni. Što je eklatantan primjer socijalne neosjetljivosti vlasti.
Vlada TK je,, sa priličnim kašnjenjem, u aprilu 2016. godine, konačno donijela Akcioni plan TK za realizaciju Reformske Agende za BiH 2015-2018. No, Skupština ga još nije razmatrala!I Ova vrsta „komocije“ u donošenju izuzetno značajnih dokumenata, za EU put naše zemlje, je krajnje zabrinjavajuća. Mada, nažalost, nije i izuzetak. Još tri kantona u FBiH – BPK, PK i ZHK – nemaju donešene Akcione planove za realizaciju Reformske agende“, jer ih njihove vlade još nisu utvrdile.
I u prvoj polovini 2016. godine uočeno je kršenje propisa od Vlade TK
Neusvajanjem programa rada prije početka godine na koju se odnosi i nedostavljanjem odgovora na poslanička pitanja u predviđenom roku, krše se poslovnici o radu Vlade i Skupštine. Takođe je zabilježeno nepoštivanje poslovničke obaveze prema kojoj obrađivači trebaju na vrijeme obavještavati Vladu i Skupštinu o razlozima kašnjenja ili odustajanja od utvrđivanja zakona ili ostalih mjera iz programa rada.
Vlada TK, svojim sastavom, u posmatranom periodu, nastavlja da krši zakon o ravnopravnosti spolova
Vlada TK u svom sastavu ima samo dvije žene (što je 15%), iako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Nažalost, Vlada je propustila priliku da uvaži preporuke i da prilikom rekonstrukcije otkloni ovo kršenje Zakona.
Rezultati rada Skupštine TK u prvoj polovini 2016. godine
Posmatramo li statističke podatke, ispod su prosjeka prethodnog mandata. Intenzitet rada najniži je zabilježeni u 6 posljednjih godina. Produktivnost je niža za 2 razmatrane mjere a broj usvojenih zakona za 1, od prosječnih polugodišnjih rezultata prethodnog mandata. Inače, najveću produktivnost u prethodnom mandatu Skupština TK pokazala je u prvoj polovini 2014. godine, kada je, radeći pod pritiskom velikih socijalnih protesta, razmotrila 100 mjera, od čega 14 zakona, u usporedbi sa svega 61 mjerom i 11 zakona, koliko je realizovano u prvoj polovini 2016.
Dovodi se do situacije da se pozitivnim godinama ocjenjuje rad ljudi koji na kraju završe sa krivičnim optužnicama. Samo u posljednje dvije godine u Tuzlanskom kantonu pokrenuta je krivična odgovornost više direktora kantonalnih institucija, čiji su izvještaji o radu, godinama unazad, prihvatani, a u diskusijama poslanika ocijenjeni kao dobri i zakoniti. Naime, u dosadašnjem radu Skupština Tuzlanskog kantona nikada nije svojim zaključkom tražila od Vlade ili istražnih organa da preispitaju loše poslovanje ili indicije krivičnih djela u kantonalnim institucijama.
Centri civilnih inicijativa, Skupštini TK upućuju preporuku da intenzivira svoj rad, a Kolegiju da poštuje svoje obaveze i ponaša se u skladu s njima. Vladi TK preporučujemo da, ne smanjujući fokusiranost na rješavanje problema u privredi i stvaranje preduslova za privredni i rast zapošljavanja, više pažnje posveti socijalnim mjerama, pogotovo kad je u pitanju najranjivija kategorija, odnosno djeca. A podsjećamo i na nekoliko inicijativa, upućenih Vladi i Skupštini, u prethodnom periodu, navodi se u izvještaju CCI-a. (Tuzlanski.ba)
