U posljednje dvije godine nijedan kilogram opasnog medicinskog otpada nije izvezen iz BiH, iako zakoni i propisi određuju da se određene vrste ovoga otpada moraju spaljivati u zemljama EU, jer za farmaceutski i hemijski otpad u BiH nije osposobljena nijedna spalionica.
Zbog toga medicinski otpad koji je opasan za zdravlje ljudi i okolinu završava na običnim deponijima, piše portal Capital.ba.
Minimalno 930 tona opasnog medicinskog otpada je prošle godine, prema procjenama, proizvedeno u FBiH i RS. Samo u kliničkim centrima Banja Luka i Sarajevo godišnje se minimalno proizvede 3,1 tona po život opasnog farmaceutskog i hemijskog otpada koji mora biti izvezen, a UNO BiH nema podataka da je to bilo ko uradio u posljednje dvije godine.
Nakon privremenog skladištenja u medicinskim ustanovama, opasni otpad preuzimaju ovlaštene firme. Stručnjaci ističu da postoji više različitih dozvola o upravljanju medicinskim otpadom (prevoz, skladištenje, tretiranje, izvoz).
Iz firme Kemis-BH, jedne od kompanija u Bosni i Hercegovini koja se bavi zbrinjavanjem i izvozom medicinskog otpada (oštrih predmeta, infektivnog, farmaceutskog i hemijskog otpada), navode da su sarađivali sa brojnim zdravstvenim ustanovama – privatnim, ali i javnim. Sarađuju i sa proizvođačima lijekova, veledrogerijama i apotekama.
„Oštri predmeti i infektivni otpad, koji mi sakupimo, steriliše se u posebnim uređajima za sterilizaciju medicinskog otpada. Navedeni otpad nakon sterilizacije je neprepoznatljiv i sterilan, tako da nema daljeg uticaja na okolinu.Farmaceutski otpad, citostatici i citotoksici se izvoze na spaljivanje u zemlje Evropske unije“, navodi direktor firme Maid Hadžimujić.
U Kemis- BH kažu da imaju ugovore sa nekoliko kompanija iz Austrije i Njemačke koje imaju spalionice za uništavanje opasnog medicinskog otpada.
U Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine su za CAPITAL rekli da, prema njihovoj evidenciji, uopšte nema podataka da je u poslednje dvije godine iz BiH bilo izvoza opasnog medicinskog otpada.
