Bruceloza je jedna od glavnih i najraširenijih zoonoza u svijetu, u ovim krajevima se pojavila 2000. godine, i od tad je stalno prisutna u FBiH.
Radi se oboljenju sa periodima povećanja ili smanjenja broja oboljelih. Procjenjuje se da u svijetu svake godine od ove bolesti oboli oko 500.000 ljudi, od čega je 20.000 na području Evrope.
Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), iz oblasti veterinarstva i javnog zdravlja, su zajedno sačinili niz preporuka, smjernica i obavezujućih praksi u cilju sprječavanja oboljenja. Pogotovo u periodu uoči Kurban-bajrama, kad se intenzivira klanje i obrada mesa stoke podložne brucelozi.
Bruceloza kao profesionalno oboljenje se češće javlja kod osoba od 20 do 40 godina. U tom slučaju češće oboljevaju muškarci nego žene. U općoj populaciju podjednako obolijevaju osobe oba pola, a najmanji broj je zabilježen u dječijem uzrastu, i tad se najčešće radi o blagim formama.
O zdravstvenom aspektu klanja i pripremanja kurbanskog mesa više možete pročitati u brošurama, plakatima, te online na internet stranici INZ.ba
Podaci su rezultat “One health” (Jedno zdravlje) sveobuhvatnog pristupa stručnjaka Instituta za zdravlje. Oni promoviraju koncept da nije moguće osigurati zdravlje ljudi, ukoliko se prije toga ne osigura zdravlje životinja i bilja, koja se koristi za ishranu ljudi. Iz razloga što je obolijevanje ljudi od bruceloze direktno povezano s obolijevanjem životinja.
Rijetko kad se bolest prenosi sa čovjeka na čovjeka, to se događa korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili nedovoljno termički obrađenog mesa. Bitno je naglasiti da opasnost od konzumiranja mliječnih proizvoda postoji samo korištenjem neprokuhanog mlijeka i proizvoda.
Pored toga, obolijevanje je moguće i direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom od inficiranih životinja, preko otvora na koži i konjuktiva.
Posljedice bruceloze mogu biti višemjesečne zdravstvene komplikacije
U pravilu je to od šest do devet mjeseci. Bruceloza može uzrokovati komplikacije kao što su meningoencefalitis i endokarditis (bolesti mozda i srca), koje zahtjevaju trojnu terapiju. Iako, zbog netipične kliničke slike često traje i do nekoliko mjeseci da se otkrije.
S druge strane, kod pacijenata kojima je propisana terapija, određeni vremenski period postoji opasnost od povratka bolesti.
Preventivne mjere
U slučaju da je provedena pravilna termička obrada, rizik od obolijevanja ljudi pri konzumaciji mesa je minimalan. S druge strane, u 90% slučajeva oboljenje nastaje konzumacijom sira, proizvedenog od termički neobrađenog ili nedovoljno obrađenog mlijeka.
Zbog toga je vrlo važno naglasiti da je jedna od najvažnijih preventinih mjera, pasterizacija. tj. termička obrada mlijeka.
Najčešćim izvorom zaraze ljudi smatra se konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza.
Zbog neobilježenih životinja osobe mogu prekršajno i krivično odgovarati
U slučaju da se sumnja na bucelozu kod životnjia, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja.
Predviđene kazne prema Zakonu o veterinarstvu BiH po svakom pojedinačnom prekršaju za fizička lica iznose minimalno 430, a za pravna lica 4.350 KM.
Sve životinje kod kojih se potvrdi bruceloza, moraju se uputiti na sanitarno klanje, ili se nad njima vrši eutanaza. (Tuzlanski.ba)
