Više od 3000 osoba godišnje umire od posljedica zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, a najvažniji razlog zašto je to tako leži u korištenju fosilnih goriva, napose ugljena, u proizvodnji električne energije u osam termoelektrana, a koje višestruko prekoračuju granične vrijednosti zagađivanja na koje se BiH obvezala ugovorom s Europskom energetskom zajednicom.
Upravo zbog toga što osam termoelektrana u BiH gotovo devet puta više “proizvodi” sumporova dioksida, prašine i dušikova oksida, Ured sekretara Energetske zajednice pokrenulo je postupak protiv BiH, piše Večernji list BiH. U dokumentu koji je direktor EZ-a Janez Kopač dostavio vlastima u BiH navodi se kako se postupak pokreće zbog rješavanja sporova s obzirom na to da se ne poštuje ugovor o osnivanju Energetske zajednice, kojega je i BiH potpisnica. Vlastima BiH ostavljen je rok do sredine svibnja da odgovore na pitanja o usklađenosti zagađenja od štetnih plinova i čestica.
U pitanju su termoelektrane Tuzla 5 i Tuzla 6, TE Kakanj 6 i 7. Navodi se i ICHPP Natron Hayat UKO-4 te ICHPP Natron Hayat LUKO-4. Termoelektrane Gacko i Ugljevik također su među prijepornima. Kopačevo izvješće navodi kako BiH ne poštuje svoje obveze u vezi s provedbom članaka smjernice Europske unije u slučaju osam velikih postrojenja za sagorijevanje. Precizno se navodi kako ovih osam termoelektrana ne poštuje gornje granice smjernice. Čak osam i po puta veće su vrijednosti sumporova dioksida koje se pušta u okoliš, posljednji su podaci koje ima Energetska zajednica.
“U izvještajnoj 2019. godini došlo je do ponovnog kršenja za sve tri onečišćujuće tvari: dok je gornja granica sumporova dioksida postavljena na 22.195 tona, prijavljene emisije iznosile su 189.115 tona. Dok je gornja granica za dušikov oksid postavljena na 14.030 tona, prijavljene emisije iznosile su 14.415 tona i dok je gornja granica za prašinu postavljena na 1690 tona, prijavljene emisije iznosile su 2731 tonu – naveli su. U obje godine razina nepoštivanja gornje granice za sumporov dioksid vrlo je ozbiljna jer je u 2018. bila 9,1 put veća od gornje granice, a u izvještajnoj 2019. godini 8,52 puta veća. Nadalje, trend emisija prašine u velikim postrojenjima za sagorijevanje koji spadaju u opseg NERP-a (nacionalni plan smanjenja emisija) također izaziva posebnu zabrinutost, jer se povećao za gotovo 40% tijekom godine i još se više udaljio od usklađenosti u 2019..”, upozorili su.
Podaci predstavljeni u dostavljenim izvještajima iz BiH ukazuju na to da, osim postrojenja za odsumporavanje u TE Ugljevik, koje je već izgrađeno, ali još uvijek ne radi, nijedan projekt nije na razini zrelosti koji može osigurati usklađenost s utvrđenim gornjim granicama postavljenim u NERP-u kratkoročno. Projekti odsumporavanja u drugim postrojenjima imaju različitu razinu zrelosti, što bi, kad se dovrše, doista donijelo značajne i prijeko potrebne doprinose ukupnom smanjenju emisija u BiH, a time i poštivanju gornjih granica NERP-a, dodaje se. To, međutim, ne može ispraviti postojeće značajne prekršaje koji će, čak i uzimajući u obzir učinak tekućih projekata, trajati godinama koje dolaze. Iz EZ-a su upozorili kako se stanje u BiH ne popravlja. Zemljama je ostavljena mogućnost gašenja ovih pogona do sredine 2023. ili pak izgradnja pogona za odsumporavanje, a oko čega se nije puno napravilo.
