Utorak, 31. Januara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Borjana Krišto u ekspozeu pred zastupnicima PSBiH: Moramo pokazati snagu i iza sebe ostaviti sukobe koji nas dijele

Preuzmite sliku

Želim da ovo razdoblje od nekoliko sedmica iza nas posluži kao primjer vizije Bosne i Hercegovine u kojoj se možemo nositi s izazovima u korist viših ciljeva i u kojoj će biti mjesta za sve naše različitosti, poručila je Borjana Krišto u ekspozeu koji je danas izložila pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji će danas glasati o potvrdi njenog imenovanja za mandatarku novog saziva Vijeća ministara BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Posebno se zahvalila političkim liderima stranaka okupljenih oko koalicija Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata na ukazanom povjerenju.

“Ponosna sam što su te političke stranke pokazale političku zrelost i uspjele u rekordno kratkom roku premostiti sve prepreke koje su bile pred nama te u dobroj vjeri pronaći zajednička načela i ciljeve koje smo postavili kao temelj pri formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Potpisali smo dokument u kojemu smo dogovorili smjernice djelovanja izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u četverogodišnjem mandatu”, kazala je Krišto.

Vjeruje kako je brzina kojom su dogovorili načela programa rada samo jedan primjer kako oni o danas okupljeni vide budućnost BiH. Želi da ovo razdoblje od nekoliko sedmica iza nas posluži kao primjer vizije Bosne i Hercegovine u kojoj se možemo nositi s izazovima u korist viših ciljeva i u kojoj će biti mjesta za sve naše različitosti.

“Još jednom se pokazalo da je saradnja na zdravim temeljima između različitih predstavnika konstitutivnih naroda, vlasti na razini Bosne i Hercegovine, entiteta, županija (kantona) i općina isplativa i moguća samo ako se opredijelimo za to, u najboljoj vjeri, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i bez namjera da bilo koga oštetimo”, kazala je Krišto.

Istakla je da stanovnici Bosne i Hercegovine zaslužuju budućnost u kojoj ćemo se svi međusobno uvažavati.

“Moramo pokazati snagu i iza sebe ostaviti sukobe koji nas međusobno dijele. Izazovi pred nama moraju biti naš svakodnevni motiv za međusobno uvažavanje, koheziju i beskompromisan rad u korist svih naših žitelja. Prepoznali smo mnoge od tih izazova, kao što su odlazak obrazovanih i mladih ljudi kao i njihovih obitelji, globalna gospodarska i energetska kriza, pitanje standarda naših građana, reforma sigurnosno-obavještajnog sustava, pravna sigurnost, ograničene ustavne reforme i izmjene izbornoga zakonodavstva”, naglasila je Krišto.

Duboko vjeruje kako samo zajedno, stvarajući konstruktivnu, a ne destruktivnu atmosferu u društvu, mogu postići željene ciljeve.

“Pred nama su i brojne prilike koje moramo iskoristiti. Jedna od njih je i status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, jer mjesto naše zemlje jest u europskom civilizacijskom krugu. Kao žena na čelu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine osjećam dodatnu odgovornost i ponos, koje ću sa sobom nositi u razdoblju pred nama. Odgovornost, jer se mnoge žene i danas suočavaju s poteškoćama i nepravdama koje, nažalost, obilježavaju sva društva, pa tako i naše. Ponos, jer sam svjesna primjera talenata i postignutih ciljeva koje su naše žene, majke i kćeri postigle kroz našu povijest i koje i dalje postižu u svim sferama života”, pojasnila je Krišto.

Predstavila je svoj ekspoze, koji nije, kako je kazala, detaljan program rada budućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nego samo njeno viđenje trenutne situacije i putokaz budućeg rada za razdoblje 2022. – 2026. godine, koji je sistematizirala kroz devet poglavlja.

Podsjetila je da je od donošenja odluke o pokretanju inicijative za pristupanje BiH EU-u 1999. godine, pa sve do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2015. godine, pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji uživalo kontinuiranu podršku šire javnosti.

“Samim tim razumljivo je i da je put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji ujedno i temelj rada Vijeća ministara BiH i svih vlada na svim razinama vlasti. U našem daljnjem radu nastojat ćemo, u skladu s našim kapacitetima, učiniti sve kako bi se put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji ubrzao, kako bismo kao država, društvo i svaki pojedinac osjetili veće koristi od reformi koje proces europskih integracija zahtijeva. Fokusirat ćemo se na prednosti kojima raspolažemo, poput podrške javnosti i konsenzusa svih razina o članstvu u Evropskoj uniji kao strateškom cilju. Pri tome ćemo nastojati održati i dalje unaprijediti širu društvenu i političku potporu”, kazala je Krišto.

Osim toga, koristit će njihove institucionalne kapacitete na učinkovit način, nastojat će snažnije komunicirati problematiku evropskih integracija i procese prema javnosti u okviru postojećeg strateškog okvira i dokumenata kojima raspolažu.

“Stavit ćemo naglasak na veću iskoristivost fondova Evropske unije, osobito u svjetlu IPA III instrumenta, koji je uvelike u postupku implementacije. Ovdje posebno ističem važnost jačanja ljudskih potencijala za pristup, pregovaranje i apliciranje IPA fondovima. Istovremeno, koristit ćemo proces europskih integracija kao pokretač drugih pozitivnih unutrašnjih promjena, u društvu, ekonomiji, politici, ali i na planu međuinstitucionalne suradnje. Također, koristit ćemo iskustva zemalja u okruženju koje su ostvarile korak više u tom procesu, kao i onih zemalja koje su završile taj proces i postale punopravne članice evropske porodice. U tom nastojanju ogromno ohrabrenje i iskorak je i odluka Evropskog vijeća da Bosni i Hercegovini odobri status kandidata”, rekla je Krišto.

Zahvalila se čelnicima institucija Evropske unije, kao i svim šefovima država i vlada država članica koji su nam dali tu priliku.

“Efekte odluke očekujemo i na gospodarskom planu i na planu konsolidacije bh. društva. Iako odluka o statusu kandidata ne mijenja sadržaj reformi koje smo dužni provesti, zasigurno ima izuzetan formalni, simbolički, ekonomski, društveni i politički značaj za BiH i sve njezine stanovnike. U formalnom smislu korak smo bliže postizanju našeg strateškog vanjskopolitičkog cilja s bitnim unutarpolitičkim implikacijama i poveznicama koje ćemo znati iskoristiti za brzo donošenje odluka i bolje funkcioniranje naših institucija. Osim toga, status kandidata nas obvezuje na tješnju saradnju i veću učinkovitost u svim područjima djelovanja, osobito u području vladavine prava i ljudskih prava, što, među ostalim, obuhvaća i provedbu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u institucijama koje su po Ustavu određene za zaštitu kolektivnih prava konstitutivnih naroda (Predsjedništvo BiH i domovi naroda), kao i paket već dobro poznatih presuda Europskog suda za ljudska prava. U demokratskom društvu nedopustiva je diskriminacija bilo kojeg pojedinca, a posebno diskriminacija jednog cijelog naroda. Kako bismo riješili taj problem, moramo raditi na ograničenim promjenama Ustava Bosne i Hercegovine i izmjenama izbornoga zakonodavstva, koji moraju biti usklađeni s odlukom Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Vjerujem kako će postojati dovoljno zrelosti i mudrosti da otvorimo novo poglavlje u našim međusobnim odnosima”, istakla je Krišto.

U svom radu namjerava se puno više oslanjati na rad institucija nadležnih za pitanja evropskih integracija, njihovu koordinaciju i stavljanje njihovih kapaciteta u punu funkciju.

Važan okvir za djelovanje u tom smislu, kako je kazala, daje i odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH, ali i niz drugih akata važnih za njezinu operacionalizaciju, u cilju aktivnog i učinkovitog uključenja i sudjelovanja svih dionika obuhvaćenih mehanizmom koordinacije.

“U tom smislu osnovna vodilja za rad Vijeća ministara Bosne i Hercegovine su zadaci koje pred nas postavlja Evropska unija. Najbitniji zadaci i prioriteti za Bosnu i Hercegovinu su postavljeni još u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu za članstvo 2019. godine, kao pretpostavka za otvaranje pristupnih pregovora s EU-om. Žurne zadaće pred nama su postavljene još u okviru ‘Paketa proširenja’ iz oktobra 2022., kao najvažnijeg seta dokumenta za proces proširenja, a koji godišnje objavljuje Evropska komisija. Tada je preporučeno da Bosna i Hercegovina dobije status države kandidatkinje te je u tom kontekstu Evropska komisija izdvojila osam odabranih ključnih prioriteta”, pojasnila je Krišto.

Smatra da sada, kada Bosna i Hercegovina ima status kandidatkinje, moraju se fokusirati na ispunjavanje svih preostalih uslova kako bi otvorili pregovore o članstvu, što je potrebno učiniti u što kraćem roku.

“U tom smislu jako su važni vremenski okvir i dinamika koju ćemo postaviti, uzimajući u obzir da je realizacija preostalih nužnih prioriteta iz Mišljenja EK stvar međuinstitucionalne saradnje, kao i individualnog pristupa i odgovornosti svake od relevantnih institucija na svim razinama, sukladno ustavnim nadležnostima. Politička odgovornost u procesu evropskih integracija nije samo na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nego i na ostalim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini”, naglasila je Krišto.

Također, navela je da želi intenzivirati institucionalni dijalog s Evropskom unijom, posebno kroz redovito održavanje sastanaka predviđenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

“Redovitost tehničkih i sastanaka na političkoj razini pretpostavka je razvijanja i održavanja partnerskog odnosa Bosne i Hercegovine i Evropske unije. U tom smislu razmotrit ćemo opravdanost i potencijalne benefite predstavljanja na administrativnoj razini naših institucija u korespondentnim institucijama EU-a kroz odgovarajuće kontaktne tačke. Time bi se osigurao cjelovitiji i brži protok informacija službenim kanalima i unaprijedio kontinuitet odnosa s Evropskom unijom na institucionalnoj razini. Radit ćemo na programu ekonomskih reformi, kao jednom od temeljnih dokumenata u ovom procesu, a pozornost ćemo posvetiti i svim onim uvjetima iz ‘Zelenog plana’ i ‘Povezivosti’ kao ključnim sektorskim politikama EU-a, što je osobito aktualizirano globalnim geopolitičkim događanjima”, kazala je Krišto.

Poručila je da je osim evropskog, NATO put također važan vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine.

“Integracija u NATO nije samo vojni nego i politički savez koji dijeli vrijednosti slobode, demokracije, pluralizma i konsenzusa. Predan je podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, miru, stabilnosti, reformskim procesima u Bosni i Hercegovini i evroatlantskom putu naše zemlje, kako kroz partnersku suradnju, tako i političke, praktične i operativne angažmane. Svjesna sam činjenice da je Bosna i Hercegovina država tri konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih ostalih građana koji u njoj žive, te kako u Bosni i Hercegovini o svakom političkom pitanju moramo imati puni politički konsenzus, a to se odnosi i na pitanja NATO integracija. Želim naglasiti kako ćemo u okviru svojih nadležnosti raditi na postizanju dogovora o zajedničkim vanjskopolitičkim stajalištima Bosne i Hercegovine, što uključuje i sve aktivnosti i pitanja iz područja NATO integracija”, istakla je Krišto.

Naglasila je da važno, ako ne i odlučujuće mjesto u pregovorima Bosne i Hercegovine za pristup Evropskoj uniji upravo imaju poglavlje 23. “Pravosuđe i osnovna prava” i poglavlje 24. “Pravda, sloboda i sigurnost”.

“Nesporno je da je nezavisnost sudstva važno demokratsko pravo, koje ima ključnu ulogu u borbi protiv svakog oblika kriminala i čija nezavosnost, nepristranost, profesionalnost i nenarušeni integritet predstavljaju conditio sine qua non vladavine prava te pravne i sveukupne sigurnosti. Radit ćemo na potpunijem i kvalitetnijem oživljavanju načela prema kojem svaki pojedinac ima jednak pristup pravdi i jednak položaj pred zakonom, što je od krucijalnog značaja za sveukupni demokratski napredak i status Bosne i Hercegovine. Evropska unija definirala je svim državama kandidatima niz preporuka za reformu pravosuđa koje će omogućiti učinkovitu primjenu zakona, smanjiti broj neriješenih predmeta i ojačati pravnu sigurnost svakog pojedinca”, poručila je Krišto.

U tom pravcu, kako je kazala, usvojit će strategiju za razvoj sektora pravde, koja je temelj i vodilja daljnjih aktivnosti, i donijeti nove zakone: zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.

“Prioriteti su i daljnja reforma kaznenog zakonodavstva, posebno njegova harmonizacija, alternativno rješavanje sporova, uspostava nadzornog tijela za praćenje i provedbu Strategije za rad na predmetima ratnih zločina kao i poduzimanje nužnih mjera i aktivnosti za provođenje antikorupcijske politike. U Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo Evropska unija je odredila unapređenje funkcioniranja pravosuđa usvajanjem novog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću sukladno evropskim standardima kao jedan od 14 ključnih prioriteta koje je Bosna i Hercegovina obvezna ispuniti na putu prema sljedećoj fazi pristupanja članstvu u Evropskoj uniji”, kazala je Krišto.

Smatra da novi zakon o VSTV-u, prije svega, treba biti temelj za izgradnju nepristranog i nezavisnog pravosuđa kojim će se unaprijediti i ojačati integritet članova VSTV-a i svih nositelja pravosudnih dužnosti, spriječiti svaki sukob interesa, ali i otkloniti sve zapreke koje podrivaju rad VSTV-a i pravosuđa u cjelini.

“Naša obveza je i usvajanje zakona o sudovima BiH. To je pitanje bilo predmet Strukturiranog dijaloga o pravosuđu, nakon čega su uslijedile konkretne preporuke u Mišljenju Venecijanske komisije, Mišljenju Evropske komisije, Analitičkom izvještaju, a posebno u izvještaju Evropske komisije za BiH za 2020. godinu u kojem Evropska komisija ukazuje da država treba usvojiti novi zakon o sudovima BiH kako bi se postigla veća pravna sigurnost i poboljšalo funkcioniranje pravosuđa. Zakonom treba razjasniti stvarnu nadležnost sudova za posebno teška kaznena djela, te treba predvidjeti i poseban drugostupanjski apelacijski sud kako bi se ojačala nezavIsnost kod sudskog preispitivanja odluka Suda BiH”, istakla je Krišto.

Naglasila je potrebu, a i obavezu, za uspostavljanje dvostupnosti kada je u pitanju preispitivanje odluka koje je donio Sud Bosne i Hercegovine, što bi stvorilo veći stepen povjerenja u pravičnost njegovih presuda te općenito u pravosudni sustav.

– Oduzimanje i upravljanje imovinom stečenom kaznenim djelom –

“Oduzimanje imovine stečene kaznenim djelom ima brojne učinke: preventivne – jer je ekonomski profit razlog većine kaznenih djela, sprečava infiltriranje nezakonitih prihoda i korupcije u legalnu ekonomiju, uklanja instrumente za počinjenje budućih kaznenih djela, podupire vladavinu prava i moralna načela da nitko ne treba imati koristi od kriminala. S ciljem da se identificira, zaplijeni i oduzme imovina proistekla iz kaznenog djela, zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelima mora biti dio naše strategije, koji ćemo, uz međunarodne pravne standarde, inkorporirati u naš pravni sustav”, izjavila je Krišto.

– Kazneno zakonodavstvo –

“Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njezinih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, preuzela obvezu postupnog usklađivanja svog postojećeg i budućeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije. Iz tog razloga uslijedile su česte izmjene kaznenog zakonodavstva na svim razinama u BiH. Međutim, to je dovelo do prilične neusuglašenosti našeg kaznenog zakonodavstva”, kazala je Krišto.

Smatra kako je njihova obveza prvo harmonizirati unutrašnje, domaće kazneno, pogotovo procesno zakonodavstvo, a zatim ga nadograđivati u skladu s međunarodnim standardima i time razvijati nacionalne potencijale za učinkovitu borbu protiv svih vidova kriminala.

Podsjetila je da se u izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu navodi da je, u okviru reformskih mjera za povećanje učinkovitosti pravosuđa, potrebno bolje istražiti i promovirati mogućnosti koje nude metode alternativnog rješavanja sporova, posebno mirenja i medijacije, sukladno europskim standardima i najboljoj praksi.

– Ratni zločini –

“U septembru 2020. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je prijedlog revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, uključujući anekse. Naglašavam da odluka o uspostavi nadzornog tijela za praćenje provedbe Strategije nikada nije usvojena”, kazala je Krišto.

Uspostavom nadzornog tijela osigurat će se, naglasila je, odgovarajući mehanizam kontrole na provedbi Strategije kao i odgovornost nadležnih tijela za nepoštovanje odluka, u skladu s strateškim ciljevima i mjerama.

“Stoga je donošenje te odluke važan prioritet Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, izjavila je Krišto.

– Antikorupcijska politika –

“Borba protiv korupcije jedan je od ključnih izazova vladavine prava u većini država iz procesa proširenja EU-a. Dosadašnji strateški dokumenti nisu na odgovarajući način implementirani. To se konstatira i u izvještajima o napretku BiH u kojima se cjelokupni angažman BiH ocjenjuje tek kao ‘rana faza borbe protiv korupcije’. Borba protiv korupcije je dug i kompleksan proces u kojem nema brzih i jednostavnih rješenja”, rekla je Krišto.

S obzirom na to da se klasičnim demokratskim pravima smatraju sloboda izbora, nezavosno sudstvo, funkcioniranje institucija, ljudska prava i neovisni mediji, mišljenja je da osiguranjem tih prava nema mjesta korupciji, pa posebno želi istaknuti da će kroz sve aktivnosti Vijeća ministara aktivno raditi na unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira, a napose jačanju kapaciteta, sve u cilju jačanja prevencije i suzbijanja korupcije i svih drugih vidova kriminala, uključujući terorizam i pranje novca.

“Kao rezultat navedenog, jačat ćemo rad antikorupcijskih agencija i službi u svim segmentima, s ciljem postizanja uspješne, učinkovite i mjerljive primjene kvalitetnih antikorupcijskih zakona”, istakla je Krišto.

Smatra da je područje sigurnosti danas vrlo dinamičan proces koji se promatra kroz sistem primjene preventivnih aktivnosti, neizostavno prateći tehnološki razvoj.

“Pojavom novih oblika opasnosti, gdje se transformiraju stari, a nastaju novi fenomeni, javlja se potreba za stvaranjem novih politika i sposobnosti odgovora na složenost kriza i nesigurnosti koje su gotovo stalne u današnjim uslovima. U tom smislu radit ćemo na novim zakonskim propisima i strateškim dokumentima koji će unaprijediti sistem unutrašnje sigurnosti te ga učiniti učinkovitijim”, pojasnila je Krišto.

Tako će, kako je kazala, u sljedećem razdoblju biti nužno urediti područje borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s obvezujućim međunarodnim standardima koji reguliraju to područje, uključujući i njihovu dosljedniju primjenu.

Smatra da hitnim donošenjem novih zakonskih propisa i procjenama rizika u oblasti sprječavanja pranja novca moraju učiniti sve da Bosna i Hercegovina ponovno ne dospije na tzv. sivu listu međunarodnih tijela, što bi imalo nesagledive posljedice po gospodarski i sigurnosni sistem.

“U oblasti borbe protiv terorizma nastavit ćemo sustavno provoditi aktivnosti protiv te sigurnosne prijetnje, ali isto tako, ne manje važno, protiv svih oblika nasilnog ekstremizma. Svjedoci smo povećanog broja kibernetičkih (cyber) napada na institucije kako u regiji tako i u Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju. Štete koje pritom mogu nastati nemjerljive su i ne moraju nužno biti financijske prirode. Stoga ćemo uložiti svoje napore na jačanje kibernetičke sigurnosti i donošenje adekvatnih zakonskih propisa za borbu protiv te vrste kriminala”, poručila je Krišto.

Naglasila je da će hitno razviti i donijeti strateške dokumente u području upravljanja migracijom i azilom, radi adekvatnog odgovora potencijalnim migrantskim valovima kao i održivog sustava upravljanja migracijama.

“U ranijim godinama to područje, koje predstavlja značajan sigurnosni problem, pokazalo je institucionalne i koordinacijske slabosti institucija Bosne i Hercegovine, gdje su primat u upravljanju tim izazovom u velikoj mjeri preuzele međunarodne organizacije. Stoga moramo iskoristiti vrijeme koje je pred nama radi odgovarajućeg jačanja, nadzora, opremanja i kapacitiranja državne granice i Granične policije Bosne i Hercegovine, jačanja regionalne saradnje i, neizostavno, bolje razmjene kriminalističko-obavještajnih i biometrijskih podataka. Potpuna operacionalizacija sporazuma o suradnji s EUROPOL-om i početak rada Zajedničke kontaktne točke predstavljaju jedan od preduvjeta za intenzivnu borbu protiv organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminala i organiziranih kriminalnih skupina”, pojasnila je Krišto.

Također, kako je kazala, poduzet će niz aktivnosti na polju unapređenja međunarodne saradnje, posebno s pravosudnim i policijskim tijelima Evropske unije, na što nas posebno obvezuje status kandidata.

“Razvijanjem i jačanjem mehanizama međunarodne saradnje, ali i saradnje između institucija i agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini i pravosudnih tijela, unaprijedit će se procedure prikupljanja, analize i razmjene operativnih, obavještajnih, financijsko-obavještajnih, informacijsko-sigurnosnih i kriminalističko-obavještajnih podataka, uključujući pravodoban pristup relevantnim bazama podataka i registrima. Kao preduslov za pružanje adekvatnog i pravodobnog odgovora na sve sigurnosne izazove, rizike i fenomene s kojima se suočavamo, u eri ubrzanog tehnološkog razvoja, nužno je osigurati bolji status našim policijskim službenicima, uključujući i stalni profesionalni razvoj, ali neizostavno ulagati u stalnu edukaciju i materijalno-tehničko opremanje”, poručila je Krišto.

– Reforma javne uprave –

Smatra da je javna uprava ključna za napredak Bosne i Hercegovine jer omogućava provedbu nužnih reformi i sudjeluje u dijalogu s ključnim akterima pretpristupnog procesa kojemu je BiH posvećena.

“U idućem razdoblju bit ćemo u potpunosti posvećeni temeljnoj reformi javne uprave s ciljem povećanja učinkovitosti i profesionalnosti. Posebne napore usmjerit ćemo na digitalizaciju javne uprave, tj. stvaranje e-uprave, što je usko povezano s digitalizacijom cijelog društva. Stoga je ovu specifičnu reformu potrebno prilagoditi i potpuno staviti u funkciju evropskih integracija, pri tom planirati i dugoročno u kontekstu postpristupnih obveza koje će biti administrativno i stručno-tehnički još zahtjevnije”, kazala je Krišto.

Mišljenja je da depolitizacija te profesionalizacija državne službe postavljene su kao jedan od glavnih prioriteta u reformi javne uprave.

“Zakoni o državnoj službi na različitim razinama vlasti nisu usklađeni te ćemo uložiti maksimalan napor da se koordiniranim radom s drugim razinama vlasti usklade navedeni zakoni, definira državna služba po načelu zasluga i unaprijedi upravljanje ljudskim potencijalima u državnoj službi. Uspostava političkog tijela za donošenje odluka te upravljanje provedbom reforme javne uprave kroz uključenost svih razina vlasti u procesu odlučivanja jedna je od prioritetnih zadaća ovog reformskog procesa. U saradnji s drugim razinama vlasti otpočet ćemo proces uspostave tog tijela, u cilju koordiniranog djelovanja i upravljanja procesom reforme javne uprave”, istakla je Krišto.

Dotakla se i kolektivnog pregovaranja socijalnih partnera u reguliranju i jačanju prava zaposlenih u institucijama na razini Bosne i Hercegovine navodeći da ono počiva na pretpostavci da je među interesima obje strana moguće pronaći ravnotežu i kompromis.

“Bosna i Hercegovina nema potpisan kolektivni ugovor sa zaposlenima u državnim institucijama. U sljedećem razdoblju aktivno ćemo nastaviti pregovore s reprezentativnim sindikatima u cilju postizanja visokog stepena konsenzusa u svezi s postavljenim zahtjevima s jedne strane i njihovog prihvaćanja s druge strane, čime će se i precizirati tekst budućeg kolektivnog ugovora”, kazala je Krišto.

Kako je kazala, svjetska gospodarska kretanja u prvoj polovini 2022. godine obilježavaju pojačani inflatorni pritisci i dvoznamenkast rast indeksa potrošačkih cijena.

“Globalni rast cijena u 2022. godini odrazio se i na povećanje cijena roba i usluga u Bosni i Hercegovini. Značajniji rast cijena energenata i hrane dogodio se već u 2021. godini. U oktobru ove godine u Bosni i Hercegovini registrirana je godišnja stopa inflacije od 17,4 posto. Ako se nastavi trend rasta cijena, to će se, sasvim izvjesno, vrlo negativno odraziti i na ekonomski rast i na socijalnu stabilnost. Iako su ovakva kretanja uglavnom posljedica događanja izvan Bosne i Hercegovine, adekvatan odgovor podrazumijeva donošenje i implementiranje mjera radi jačanja domaće ekonomije i investicija. Istodobno, nužno je poduzimanje mjera prema kategorijama stanovništva najranjivijim na negativne inflatorne utjecaje”, poručila je Krišto.

Mišljenja je da je Bosna i Hercegovina malo i otvoreno gospodarstvo na rubu Evropske unije koje godinama produbljuje svoju integraciju u evropska tržišta koja čine tri četvrtine naše vanjskotrgovinske razmjene i izvoza.

“Kao takva je izrazito ovisna o gospodarskim kretanjima u Evropskoj uniji. Rješenje za podizanje konkurentnosti nije jeftina radna snaga, jer se mala otvorena ekonomija, kakva je Bosna i Hercegovina, definitivno neće moći izboriti sa zemljama u kojima je radna snaga daleko jeftinija, poput primjerice zemalja jugoistočne Azije. Konkurentnost treba graditi i stvarati kroz rast produktivnosti, prvenstveno u prerađivačkoj industriji, ali i u ostalim segmentima gospodarstva, te kroz povećanje udjela visokotehnoloških proizvoda i proizvoda više dodane vrijednosti, čime će se graditi stabilna i održiva konkurentnost bh. gospodarstva”, naglasila je Krišto.

Smatra da su demografski izazovi nešto s čime se moramo bez odgađanja suočiti.

“Odlazak mlade, ekonomski i istraživački najpotentnije populacije ugrožava budući razvoj BiH, ali i očuvanje postojećeg socijalnog modela. To je ključan društveni, ali i ekonomski izazov s dalekosežnim posljedicama na sistem socijalne sigurnosti (mirovinski i zdravstveni), obrazovni sistem, produkcijsku sposobnost gospodarstva i konačno na samu ekonomsku strukturu. Povećanje udjela kapitalne potrošnje u bruto domaćem proizvodu nužan je preduvjet ubrzanijeg gospodarskog rasta. Stope gospodarskog rasta koje smo bilježili posljednjih godina nisu dovoljne da se u bliskoj budućnosti približimo prosječnom standardu zemalja Europske unije, što nam mora biti cilj”, kazala je Krišto.

Uvjerena je kako će novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u okviru svojih nadležnosti, a i ostale razine vlasti u Bosni i Hercegovini, neumorno raditi na kreiranju ambijenta i popravljanju njihove pozicije prema raznim indeksima konkurentnosti.

“Aktivnosti u tom domenu ne iziskuju značajnije političke napore i kompromise, a rezultati bi bili značajni. Pomaci u tom segmentu bi svakako poslali signal prema domaćim i stranim investitorima o Bosni i Hercegovini kao državi koja se trudi stvoriti povoljniju poduzetničku i poslovnu klimu, što bi sve skupa dalo zamah investicijskim ciklusima, kako domaćih, tako i stranih investitora. To bi onda, kroz otvaranje održivih radnih mjesta, svakako dalo toliko željene učinke na demografiju, socijalu, gospodarski rast i u konačnici na cjelokupan društveno-ekonomski razvoj”, kazala je Krišto.

– Stanje javnih finansija u BiH i stabilnost budžeta –

Kako je kazala, ako je stanje javnih finansija zadovoljavajuće, te su usvajanjem strategija za upravljanje javnim financijama na svim razinama napravljeni iskoraci, nužno je poduzimati dodatne korake za poboljšanje srednjoročnog fiskalnog planiranja i konzistentnosti statističkih podataka o javnim financijama.

“Poboljšanjima u fiskalnoj politici može se stvoriti dodatni fiskalni prostor koji se može iskoristiti za rast gospodarstva, kao i za prijeko potrebne strukturne reforme, poticanje gospodarskog oporavka i održivi gospodarski rast”, pojasnila je Krišto.

Mišljenja je da je važno nastaviti poboljšavati kvalitetu makroekonomskih statistika, kvalitetu podataka u nacionalnim računima, usklađivanje sa sistemom evropske statistike, a sve kroz koordiniranu i čvršću saradnju institucija službene statistike u Bosni i Hercegovini.

– Ekonomske reforme –

“Naše ustavno ustrojstvo podrazumijeva jaku poziciju entiteta u kreiranju ekonomske politike. No također postoje nadležnosti Vijeća ministara u sferi ekonomije i gospodarstva, vanjskotrgovinske, carinske politike i javnih finansija, kao i mnoge aktivnosti na međunarodnom planu gdje ministarstva Vijeća ministara i institucije Bosne i Hercegovine imaju nezaobilaznu ulogu u koordinaciji i pripremi cjelodržavnih reformskih zahvata. Potrebno je dati dodatnu političku podršku i vidljivost procesima koji su nužni na evropskom putu, poput podnošenja programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine”, istakla je Krišto.

Naglasila je da zajedno i koordinirano s nižim razinama vlasti radit će na socioekonomskim reformama kako bi se otklonile prepreke povećanju konkurentnosti te ubrzala realizacija Ekonomsko-investicijskog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan.

U tom smislu posebno će se zalagati za intenzivniji razvoj poduzetništva, posebno porodičnog, poduzetništva žena i poduzetništva mladih te razvoj sektora malih i srednjih poduzeća.

“Razvoj malog i srednjeg poduzetništva krucijalan je za razvoj svakog gospodarstva, a podrška razvoju poduzetništva je jako naglašena u brojnim dokumentima Evropske unije te ona kontinuirano prati napredak Bosne i Hercegovine u toj oblasti. To će značajno doprinijeti zapošljavanju, inovativnosti, konkurentnosti, razvoju Bosne i Hercegovine i njezinog gospodarstva, ali i porastu životnog standarda svih građana”, kazala je Krišto.

Učinit će, prema njenim riječima, sve da se postojeća ograničenja otklone te da se usvoje nužne cjelodržavne strategije, poput strategije ruralnog razvoja, strategije regionalnog razvoja, te da se nastavi usklađivanje zakonodavstva na područjima sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne zaštite.

– Vanjskotrgovinska politika i ekonomski odnosi –

“Kao mala i otvorena ekonomija Bosna i Hercegovina mora svoju šansu za razvoj tražiti u daljnjoj vanjskotrgovinskoj integraciji s Evropskom unijom. Usklađivanjem s pravilima Evropske unije, odnosno približavanjem njezinom unutarnjem tržištu, gospodarstvo Bosne i Hercegovine će postati konkurentnije, privlačnije i sigurnije za ulaganja, a to osigurava integriranje u evropske odnosno globalne lance vrijednosti i internacionalizaciju gospodarstva”, pojasnila je Krišto.

U sljedećem razdoblju potrebno je raditi na daljnjoj provedbi i nadogradnji CEFTA sporazuma, čijom će punom provedbom Bosna i Hercegovina olakšati poslovanje svojim gospodarstvenicima.

“Tu prije svega mislim na implementiranje Dodatnog protokola 5 i 6 Sporazuma CEFTA, čime bi se osiguralo pojednostavljenje carinskih kontrola za sve procedure carinjenja te smanjile formalnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Prevažno je da okončamo pregovore i postanemo punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije. Okončanje pregovora za pristupanje Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji te stjecanje punopravnog članstva u toj organizaciji jedan je od naših prioriteta”, naglasila je Krišto.

Podsjetila je da Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne resurse i uslove za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući raspoloživost zemljišta, kao i pogodnu klimu.

“Zato je važno da u vremenu koje slijedi zajedničkim naporima ubrzamo aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje 2022. – 2027. godine. Postojanje tog dokumenta je uvjet za korištenje pomoći Europske unije iz IPA III instrumenta, što bi našim poljoprivrednicima olakšalo poslovanje i podiglo konkurentnost”, pojasnila je Krišto.

Smatra da je potrebno intenzivirati napore na postizanju političkog dogovora u svezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za efikasno korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj – IPARD programa, uključujući agenciju za plaćanja i integrirani sustav administracije i kontrole, sustav za identifikaciju zemljišnih parcela i mreže računovodstvenih podataka za poljoprivredna gospodarstva, kao i na usvajanju državnog zakona o vinu i organskoj proizvodnji.

S obzirom na to da se Bosna i Hercegovina nalazi na evropskom putu, naglasila je da se politika zaštite okoliša Evropske unije temelji na načelima opreznosti, preventivnog djelovanja i uklanjanja zagađenja na samom izvoru.

“U fokusu našega rada bit će održivi razvoj, kao jedno od temeljnih načela okolišnih politika Evropske unije, međusobna saradnja, koordinacija i usklađivanje propisa BiH s pravnom stečevinom Evropske unije, kao i izrada strategija za smanjenje zagađenosti komponenata okoliša. Stoga će naše aktivnosti primarno biti usmjerene na Zelenu agendu za Zapadni Balkan, kao ključnu strategiju za usklađivanje okolišnih politika država Zapadnoga Balkana s Europskim zelenim planom i za prelazak na održivo gospodarstvo”, pojasnila je Krišto.

Istakla je da će se u vremenu koje je pred njima posebnu posvetiti implementiranju acquisa, evropske pravne stečevine, te će uložiti napore na promjeni percepcije da je zaštita okoliša luksuz i sporedna stvar.

“Čist i zdrav okoliš primarna je potreba svakog stanovnika Bosne i Hercegovine, koji održivim upravljanjem prirodnim resursima možemo uspješno pretvoriti u konkurentsku prednost, na dobrobit svih nas. Naš prioritet bit će formaliziranje suradnje s Europskom agencijom za okoliš, usvajanje sektorske strategije zaštite okoliša BiH te okvirni zakon o okolišu”, kazala je Krišto.

Podsjetila je da je Bosna i Hercegovina potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, koji državu članicu obvezuje u kreiranju stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koje osigurava stabilnu opskrbu energentima i može privući investicije.

“Nažalost, mi do sada većinu obveza nismo ispunili. Zbog toga su protiv nas otvoreni slučajevi pred Tajništvom Energetske zajednice te smo kažnjeni uskraćivanjem finansijske pomoći. Trebamo započeti aktivnosti na definiranju energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu s pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom stečevinom EU-a, s jasnim mjerama za smanjenje emisija plinova”, kazala je Krišto.

Smatra da je usklađivanje i uspostava sistema za trgovanje, kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija, nužno kako bi gospodarstvenici nesmetano obavljali svoje djelatnosti.

“Razvoj energetskih potencijala treba biti imperativ. Ispunjavanje obveza, prelazak na tranzicijska goriva kao početak procesa dekarbonizacije, smanjenje emisija, energetska učinkovitost nisu samo komercijalno pitanje za sve nas nego i pitanje stabilnosti, sigurnosti i snage društva”, pojasnila je Krišto.

Uvažavajući da cestovna infrastruktura igra izuzetno važnu ulogu u socioekonomskom razvoju svake zemlje, tako i Bosne i Hercegovine, integriranje cestovne infrastrukture u evropske prometne koridore bit će jedna od njihovih prioritetnih aktivnosti.

“Također, posebnu pažnju posvetit ćemo definiranju općeg okvira za provedbu teretnih koridora Evropske unije i razvoju međuentitetskih projekata i prekograničnih dionica. Poduzet ćemo sve mjere iz svoje nadležnosti u cilju konačne izgradnje svih dionica autoputa na Koridoru 5c, s obzirom na to da autocestom nije povezan ni jug sa središtem niti središte sa sjeverom zemlje. U cilju promjene zastrašujućih trendova prometnih nesreća, posebnu pažnju posvetit ćemo pripremi novih zakonskih rješenja sukladno uredbama, direktivama i smjernicama EU-a. U saradnji s nižim razinama vlasti poduzet ćemo izravne preventivne i korektivne mjere u cilju podizanja svijesti svih sudionika u prometu”, naglasila je Krišto.

Uzimajući u obzir potrebu za povezivanjem svih dijelova Bosne i Hercegovine željezničkim prijevozom, aktivno će raditi na proširenju transeuropske željezničke mreže.

“U okviru svojih nadležnosti, poduzet ćemo sve aktivnosti na svakom obliku potpore modernizaciji, rekonstrukciji, nadogradnji i izgradnji novih dionica željezničke mreže u Bosni i Hercegovini te njezinoj integraciji u međunarodne koridore”, kazala je Krišto.

Poduzet će, kaže, sve mjere iz nadležnosti Vijeća ministara kako bi iskoristili potencijale rijeke Save u cilju obnove plovnog puta i ojačavanja Luke Brčko, a sve u saradnji s Međunarodnom komisijom za sliv rijeke Save, Republikom Hrvatskom i nadležnim entitetskim tijelima.

Kako je kazala, u saradnji s nadležnim entitetskim tijelima, poduzet će mjere na pripremi strategije razvoja mreže aerodroma u Bosni i Hercegovini u cilju proširenja kapaciteta aerodroma i poboljšanja tehničkih uslova.

U ovom mandatu, istakla je Krišto, finalizirat će prelazak na digitalno emitovanje radijskog i televizijskog signala, odnosno dovršit ćemo drugu fazu prelaska na digitalno emitiranje.

“Radit ćemo na reformi javnog RTV servisa sukladno međunarodnim standardima i Ustavom zajamčenim pravima konstitutivnih naroda i svih drugih građana Bosne i Hercegovine. Osiguranje financijske održivosti Javnog RTV sustava Bosne i Hercegovine izravno je povezano s osiguranjem neovisnosti rada upravnih odbora javnih emitera, čemu ćemo posvetiti posebnu pažnju”, pojasnila je Krišto.

Poduzet će mjere na usklađivanju regulative poštanskog prometa s pravnom stečevinom Evropske unije, što podrazumijeva usvajanje strategije razvoja poštanskih usluga, zatim pripremu zakona o poštanskim uslugama, kao i kadrovsko kapacitiranje institucija na razini Bosne i Hercegovine potrebno da bi se provele sve analize vezane uz pripremu za otvaranje tržišta poštanskih usluga s ulaskom Bosne i Hercegovine u EU.

Činjenica je da Bosna i Hercegovina još uvijek ima izbjeglica i raseljenih osoba te da određeni dio i dalje živi u kolektivnim centrima i alternativnom smještaju.

“Kako bi se proces povratka završio te Bosna i Hercegovina ispunila svoju obavezu zatvaranja Aneksa VII, trebamo osigurati punu saradnju svih razina vlasti kako bi se osiguralo poštovanje prava povratnika i uskladio njihov pristup uslugama i resursima. Ovdje je nužno pokazati potrebnu senzibilnost i ozbiljnost jer su jednakopravnost, individualna i kolektivna prava nužne odlike bh. društva, koje su prirodno povezane s našim ustavnim okvirom i dijelom su međunarodnih obveza koje primarno proizlaze iz članstva u Vijeću Evrope”, pojasnila je Krišto.

Smatra da trebaju učiniti dodate napore na motivisanju i angažovanju mladih obrazovanih ljudi u preuzimanju procesa koji će svojim idejama potaknuti razvoj bh. društva.

“Moramo biti odgovorni i odgovornim djelovanjem učiniti sve kako bi se negativan trend odlazaka zaustavio ili barem smanjio. Cilj nam je raznim mjerama, u okviru naših nadležnosti, olakšati život mladim obiteljima kao što je poticanje poduzetništva, posebno u sektorima visokog potencijala. Čvrsto vjerujem da poštivanjem ljudskih prava, zaštitom manjina i svih ranjivih skupina možemo postati prepoznatljivo društvo koje baštini europske vrijednosti, slijedi evropski put i koje se rukovodi vladavinom prava, što je jedina sigurna alatka za zaštitu prava svakog čovjeka”, naglasila je Krišto.

Napomenula je da će rad budućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i nje u razdoblju koje je pred njima biti posvećen i svim ostalim područjima koja nije spomenula u svom izlaganju.

“Naravno, ništa od prethodno spomenutog neće biti moguće realizirati bez sinergije izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno bez podrške Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i odgovornosti svih nas”, kazala je Krišto.

Čvrsto vjeruje da uz uvažavanje i poštivanje različitosti i prava svakog od konstitutivnih naroda te pokazivanjem dovoljno političke zrelosti, mudrosti i odgovornosti mogu stvoriti funkcionalnu i održivu zajedničku nam domovinu Bosnu i Hercegovinu.

“U razdoblju koje je pred nama bit ću otvorena za sve vaše konstruktivne kritike te očekujem od vas da ukažete na sve ono što smatrate da kao Vijeće ministara BiH možemo bolje i kvalitetnije uraditi, jer samo zajedničkim naporima, tj. zajedništvom, možemo odgovoriti na izazove vremena koje je pred nama. Uvjerena da ću opravdati vaša očekivanja kao predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zahvaljujem vam na pozornosti i želim svako dobro”, dodala je Krišto.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje