Četvrtak, 6. Oktobra 2022.
Tuzlanski.ba logo

“BiH pod NATO kišobranom, poslana poruka Dodiku ako krene u otcjepljenje”

Preuzmite sliku

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odnos NATO pakta prema Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Ivana Stradner, savjetnica Fonda za zaštitu demokratije i naučna saradnica American Enterpise instituta iz Vašingtona, i Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču.

Bilo je riječi o tome šta podrazumijeva nedavna poruka generalnog sekretara NATO pakta Jensa Stoltenberga da zapadna vojna alijansa priprema set mjera posebno skrojenih za Bosnu i Hercegovinu, kako su na to reagovali Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i ruska ambasada u Sarajevu, da li će Rusija staviti veto na produženje mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kada se o tome bude raspravljalo na sjednici Savjeta bezbjednosti u novembru ove godine, da li će NATO u tom slučaju poslati novu misiju u Bosnu i Hercegovinu, da li mu Dejtonski sporazum omoguhćava da to uradi i da li bi Mađarska, kao članica NATO pakta koja ima dobre odnose sa Moskvom i sa Miloradom Dodikom, mogla da stavi veto na slanje te misije.

Razgovaralo se i o tome zašto u američkom Kongresu sve više raste interesovanje za Bosnu i Hercegovinu, da li je njeno očuvanje strateški interes Vašingtona, zašto je Njemačka od svih zemalja Evropske unije naviše zainteresovana za bezbjednost Bosne i Hercegovije, kao i tome da li bi NATO vojno reagovao ako bi entitet Republika Srpska krenuo u otcjepljenje.

Omer Karabeg: Generalni sekretar NATO pakta Jens Stoltenberg nedavno je poručio da NATO razvija set mjera posebno skrojenih za Bosnu i Hercegovinu.

On je ovu poruku poslao kao odgovor na pismo Bisere Turković, ministarice inostranih poslova Bosne i Heregovine, koja je izrazila zabrinutost zbog bezbjednosne situacije u Bosni i Herceovini. Imate li informacija o kakvom je setu mjera riječ?

Ivana Stradner: Nemam takve informacije, ali mogu da analiziram zašto se to desilo. S obzirom da već godinama vidimo destabilizaciju Bosne i Hercegovine i nedovoljan angažman Evropske unije, NATO je u ovom trenutku jedini ko može da garantuje bezbjednost BiH. Stoltenbergova poruka je kredibilan signal da Zapad brine o Balkanu, a Bosna i Hercegovina je veoma ugrožena zbog secesionističkih prijetnji Milorada Dodika.

Vedran Džihić: Do početka rata u Ukrajini 24. februara imao sam osjećaj da Zapad ima pasivan i letargičan odnos prema cijelom području Zapadnog Balkana, pa tako i prema Bosni i Hercegovini. Puštali su lokalne elite da mešetare, da igraju lokalne igrice i nisu bili svjesni da negativni uticaj, koji je dolazio iz Rusije i nekih drugih zemalja, može ozbiljno da ugrozi zapadne sigurnosne interese.

Nakon 24. februara ušli smo u novo računanje vremena. Promijenili su se globalni odnosi, došlo je do otvorene konfrontacije između Zapada i autoritarnih država kao što su Rusija i Kina. Imamo i novi rat na evropskom tlu. Zapadu, Evropskoj uniji i NATO savezu postalo je jasno da će na područjima, kao što je Zapadni Balkan gdje postoje dodirne tačke između Rusije i Kine i demokratskog, zapadnog svijeta, doći do zaoštravanja.

U takvoj situaciji Bosna i Hercegovina se našla između dvije vatre. Ona se od 1995. nalazi u sigurnosnoj zoni Zapada, ima trupe Evropske unije i mandat NATO-a na svojoj teritoriji, ali i snažan uticaj Rusije koja želi da od Bosne i Hercegovine napravi disfunkcionalnu državu što ide na ruku secesionističkim snagama. U tom kontekstu Stoltenbergova poruka imaće jako važan strateški uticaj na ono što će se događati u Bosni i Hercegovini.

Advocatus diaboli

Omer Karabeg: Na Stoltenbergovu poruku odmah je vrlo oštro reagovao Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je rekao da NATO nema nikakvu ulogu u Bosni i Hercegovini i da nije čuvar njenog integriteta i suvereniteta. Zašto je Dodik požurio da reaguje?

Ivana Stradner: Takva retorika gospodina Dodika nije nikakvo iznenađenje, on samo reflektuje retoriku Kremlja, a Kremlj već godinama priča kako je širenje Zapada ka Rusiji velika opasnost i velika prijetnja što apsolutno nije tačno. To dokazuje i ovaj rat u Ukrajini. Bilo kakva odluka, koja se tiče NATO saveza u Bosni i Hercegovini, nailazi na veoma veliko negiranje gospodina Dodika i ljudi koji ga podržavaju.

I ruska ambasada u Bosni i Hercegovini je veoma oštro kritikovala bilo kakvo uplitanje NATO saveza u region i slala gomilu prijetnji. Da li NATO ima ulogu u Bosni I Hercegovini? Naravno da ima veliku ulogu što se tiče bezbjednosti jer Evropska unija nije konzistentna u svojoj politici prema Balkanu, pa tako i prema Bosni i Hercegovini. Previše je tu bilo šargarepa, a vrlo malo kazni i štapa. Čak nisu ni uvedene sankcije.

Slažem da poslije februara ove godine više ništa nije kao što je bilo. Balkan, posebno Bosna i Hercegovina, služe Rusiji kao dodatni front. Ali ne zato što Rusija želi da šalje tenkove na Balkan i da osvoji novu teritoriju već da bi pojačala etničke tenzije kako bi na Balkanu nastao haos, pa bi Evropa bila uvučena u rješavanje novih konflikata. Ne mislim da bi moglo da dođe do sukoba poput onih devedesetih godina, ali bilo kakve tenzije i eskalacije odvlače pažnju od rata u Ukrajini što je Putinov cilj.

Vedran Džihić: Milorad Dodik je već odavno napustio okvire razumne, demokratske i konstruktivne politike i koristi svaku priliku da opstruira, blokira i provocira, a u posljednje vrijeme je sve češće advocatus diaboli Kremlja i Putina. Suštinsko je pitanje kako će se Zapad postaviti prema Miloradu Dodiku, odnosno kako će NATO garantovati da Bosna i Hercegovina bude sigurna.

Nakon 24. februara NATO je povukao nekoliko važnih poteza. Prvi je bio pojačavanje trupa EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Bilo je i nekoliko jasnih demonstracija sile NATO-a na nebu Bosne i Hercegovine. Ovih dana su i američki bombarderi B-52 nadlijetali Bosnu i Hercegovinu. U Bosni i Hercegovini je mnogo drugačija situacija nego u Ukrajini jer NATO ovdje ima vojnike na terenu i u svakom momentu može da pojača te trupe, pa je manevarski prostor Rusije mnogo manji. NATO u svakom momentu može da reaguje na provokacije Milorada Dodika i Rusije.

Opcija B

Omer Karabeg: S obzirom da je Rusija protiv NATO prisustva u Bosni i Hercegovini, da li bi se moglo očekivati da će u novembru, kada se na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija bude raspravljalo o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, staviti veto na produženje?

Ostatak razgovora pročitajte OVDJE. (Radio Slobodna Evropa)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje