Subota, 25. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

BiH ne izdvaja novac za edukaciju sudija i tužilaca o diskriminaciji LGBTI osoba

Preuzmite sliku

Bosna i Hercegovine ne izdvaja sredstva za edukacije nosilaca pravosudnih funkcija, koje se odnose na antidiskriminacionu zaštitu i zaštitu od zločina počinjenih iz mržnje i govora mržnje, rečeno je tokom predstavljanja “Rozog izvještaja 2022.”, o stanju ljudskih prava LGBT osoba u BiH.

Amil Brković, programski koordinator u Sarajevskom otvorenom centru (SOC) je kazao da zbog nepostojanja finansiranja institucija ova organizacija i tokom 2021. godine morala nastaviti pružati obuke koje su se odnosile na tužitelje, tužiteljice te sudije i sutkinje vezano za antidiskriminacionu zaštitu i zaštitu od zločina počinjenih iz mržnje i govora mržnje.

“Ni u jednom od entiteta BiH ne vrše se samostalne i kontinuirane edukacije predstavnika pravosuđa s fokusom na lgbt,ljudska prava LGBTI osoba”, navodi se u izvještaju, piše BIRN.

Brković je objasnio da je SOC tokom 2021. zaprimio pet žalbi koje se odnose na diskriminaciju LGBT osoba u BiH te dodao da treba uzeti u obzir i činjenicu da većina pripadnika LGBT zajednice skriva svoj identitet, što je i razlog manjeg broja prijava.

„Na pravno savjetovanje SOC-a se tokom 2021. godine javilo ukupno 14 osoba koje su bile žrtve zločina počinjenih iz mržnje, zato što su pripadnici LGBT zajednice u BiH“, kazao je Brković, dodavši da se od tih 14 slučajeva, sedam desilo u javnosti, nekoliko u online sferi, dok se jedan odnosio na nasilje u porodici.

Kako je kazao Brković, najvažnije je žrtve uputiti nadležnim institucijama, ali je podsjetio da se mali broj odluči na takav korak zbog činjenice da nisu obznanili svoju seksualnu orijentaciju.

„Jedna osoba se javila zato što je imala diskriminatorni tretman u samoj sudnici“, istakao je Brković.

On je podsjetio na istraživanje iz 2017. godine, koje je pokazalo da su dvije trećine transrodnih osoba u BiH doživjele neki oblik diskriminacije, ali i na nedavno donesenu prvostepenu presudu za diskriminaciju nad LGBT osobama.

„Presuda predstavlja presedan jer je domaći sud po prvi put, primijenjujući Zakon o zabrani diskriminacije, uvažio zaštitu na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika“, poručio je Brković.

Delila Hasanbegović Vukas, programska koordinatorica u SOC-u, govoreći o pravima transrodnih, transpolnih i interspolnih osoba, kazala je da su od 2020. godine, ali i tokom prošle godine, zabilježili veliki rast broja osoba koje se informišu o mogućnosti medicinske prilagodbe spola i pravne oznake spola u dokumentima.

Hasanbegović Vukas je dodala da su se mnogi od njih željeli informisati o svojim mogućnostima u BiH, ali i da im je trebala psihološka podrška i psihoterapija.

„U BiH nemamo dovoljno osviještenih psihoterapeuta, koji bi radili sa trans osobama“, kazala je, dodavši da su tokom 2018. pokrenuli projekat koji se bavio edukacijama zdravstvenih radnika na ove teme, a gdje su dovodili trans osobe koje su govorile o svom životu.

Dodala je da institucije moraju raditi na educiranju medicinskih stručnjaka.

„Problem nastaje kada osobi treba operativni zahvat, a to u BiH ne može da uradi jer nemamo specijalizirani kadar koji bi radio takav operativni zahvat“, kazala je ona, pojasnivši da se prava trans i interspolnih osoba, odnosno međuspolnih osoba moraju posmatrati dvojako – iz pravnog i medicinskog stajališta.

Na pitanje moderatora Mateja Vrebca – koje je zakonske i praktične potrebe važno poduzeti kako bi se unaprijedio položaj trans osoba u zdravstvenom i pravnom sistemu BiH – Hasanbegović Vukas je kazala da je za njih „jako važna takozvana pravna promjena spola, odnosno dobijanje novog pravnog identiteta te promjena oznake u ličnim dokumentima“. Dodala je da te procedure trenutno djeluju komplikovano.

Darko Pandurević, rukovoditelj programa i zagovaranja u SOC-u, govoreći o važnosti Akcionog plana za unapređenje ljudskih prava u BiH čije se usvajanje još uvijek čeka, rekao je da po prvi put postoji jedan politički dokumenti na nivou BiH, koji je pokušao da sistemski cilja i radi na poboljšanju položaja LGBT osoba u BiH.

„Ima niz mjera – kako od edukacije državnih službenika, od samog dizanja svijesti i razvijanja određenih stereotipa i predrasuda prema javnosti, djelovanje političkih tijela i generalno tijela kaznenog progona na sistemski način i nudeći niz mjera i aktivnosti, a sve sa ciljem poboljšanja položaja LGBT osoba u BiH“, kazao je Pandurević.

On je podsjetio i na postojanje pet tužilaštva u BiH koja su imenovala kontakt osobe za napade na LGBT osobe.

„To je jedna direktna poruka institucije koja kaže – ovo je vaša institucija, za sve građane, koja šalje jednu simboličnu poruku dizanja povjerenja, da se osobe mogu obratiti i tražiti zaštitu“, poručio je Pandurević.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,