Novinari i novinarke u Bosni i Hercegovini izloženi su sve češćim pritiscima, prijetnjama i zastrašivanju, koji nerijetko dolaze od političara i predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti, pokazuju podaci Udruženja/udruge BH novinari i Linije za pomoć novinarima.

Tokom 2021. godine, Linija za pomoć novinarima zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH. Prijavljena su 3 fizička napada na novinare i uposlenike u medijima, 6 napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Također, zabilježeno je 8 slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu. Povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama.

Određeni napredak je postignut kada je riječ o procesuiranju prijetnji i napada na novinare. U periodu od januara do kraja decembra prošle godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima ukupno 11 slučajeva je riješeno u korist novinara i novinarki, što je najveći do sada zabilježen broj tokom jedne godine.

Prema podacima iz godišnjeg istraživanja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koje BH novinari provode u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana Safejournalists, u posljednje dvije godine zabilježen je veliki broj prijava o zabrani pristupa informacijama i netransparentnom tretmanu novinara i medija od strane političara i predstavnika institucija. Političari su bili veoma aktivni u pokušajima da kontrolišu uređivačke politike i kreiraju medijske sadržaje. Ovakve negativne uticaje prepoznale su i organizacije poput Reportera bez granica – u njihovom izvještaju za 2021. istaknuta je “manipulacija medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima“. U posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH navodi se da su „visokopozicionirani političari pribjegli javnim napadima i omalovažavajućim primjedbama na račun novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena. Vlasti nastavljaju umanjivati ovo pitanje, a javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike.”

Ovogodišnje istraživanje o medijskim slobodama u BiH iz perspektive građana koje provode BH novinari i Friedrich Ebert Stiftung pokazalo je da građani BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70%), dok političke stranke i političari imaju najmanje povjerenje od strane građana. Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u BiH uopće nije ili je djelomično prisutna, a dvije trećine građana mišljenja su da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH.

Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan – što je za 15% manje u odnosu na 2021. godinu.

Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, BH novinari još jednom ističu da je neophodno poboljšati zakonsku regulativu kako bi novinari/ke radili svoj posao u sigurnom i slobodnom ambijentu. U vezi s tim, pozdravljamo inicijativu grupe zastupnika u državnom Parlamentu kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima će se napad na novinare/ke tretirati kao posebno krivično djelo. Ova inicijativa je rezultat višegodišnjeg lobiranja Udruženja BH novinari koje je još 2019. uputilo predstavnicima vlasti na svim nivoima amandmane na krivične zakone, kako bi se novinari nominalno uveli u zakone kao profesija koja se treba efikasnije štititi od napada i drugih krivičnih djela, saopćeno je iz Udruženja BH novinari.

Medijske slobode u BiH 2022. – Najvažniji nalazi istraživanja

Istraživanje je pokazalo da građani BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70%), zatim nevladinom sektoru (57%), te međunarodnoj zajednici (45%) i uopšteno institucijama vlasti (39%). Političke stranke i političari imaju najmanje povjerenje od strane građana.

Na nivou entiteta je prisutna slična slika. U Federaciji BiH najviše se vjeruje medijima, a u Republici Srpskoj vjerskim institucijama.

Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u BiH uopće nije ili je djelomično prisutna. Dvije trećine građana smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opća politička klima i finansijska zavisnost.

Skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije u BiH, kao i da su isti glavni kršitelji novinarskih prava i sloboda.
Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan – što je za 15% manje u odnosu na 2021. godinu.

Sa tvrdnjom da je rad novinara veoma često politički motivisan slaže se 72% ispitanika, od toga 66,6% u Federaciji BiH i 83% u RS. Građani smatraju da mediji trebaju najviše izvještavati o svakodnevnim aktuelnostima, socijalnim i ekonomskim temama, zdravstvu, obrazovanju, korupciji i kriminalu. Ostale teme su im manje atraktivne.

Tokom predstojećeg predizbornog perioda, od medija i novinara građani očekuju da ih informišu o političkim programima kandidata, političkih partija i pojedinaca kroz TV debate, analizu obećanja koja su data na prethodnim izborima i realizacije istih i putem direktnih obraćanja političkih subjekata na medijima. Interesantno je da svaki peti ispitanik smatra da im ne treba predizborni program, jer se informišu putem interneta i društvenih mreža. U Federaciji BiH prednost daju analizi datih obećanja, dok su u RS debate neprikosnovene. Prema mišljenju ispitanika, teme koje bi novinari trebali obrađivati u vrijeme predizborne kampanje su prije svega ekonomske i reformske, koje bi uticale na poboljšanje standarda građana, borba protiv kriminala i korupcije, reforme pravosuđa i obrazovanja i vanjska politika.

Televizija je još uvijek prvi izbor građana prilikom informisanja, slijede internet i društvene mreže, dok dnevne i sedmične novine postaju sve manje važne. Više od dvije trećine stanovnika BiH se zalaže za ukidanje RTV takse, dok se petina zalaže za direktnu naplatu takse. Da bi došlo do unapređenja novinarskog rada, stanovnici BiH smatraju da je potrebno pooštriti kriterije za ulazak u novinarsku profesiju, poboljšati uslove rada, potom unaprijediti sistem obrazovanja novinara, te na koncu poboljšati finansijski položaj struke i osigurati bolju primjenu zakona.

(Istraživanje Fondacije Friedrich Ebert Stiftung je rađeno metodom slučajnog odabira na uzorku od 500 građana iz FBiH, RS i Brčko Distrikta)