Ponedjeljak, 18. Februar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Banovićki “Ćiro” i nakon osam decenija privlači turiste iz cijelog svijeta (FOTO)

Banovićki “Ćiro”, veličanstvena mašina koja juri niz polja i ostavlja oblak dima iza sebe, inspiracija je za sve generacije koje još žive u ovom malom gradu, nedaleko od Tuzle. Čujemo ga u daljini. Najavljuje svoj dolazak uz njegov poznati zvuk. Pojavljuje se iz daljine, a oko sebe raspršuje njemu svojstvenu paru.

To je poznati banovički “Ćiro”, muzejski eksponat u pokretu kojeg posjećuju turisti iz cijelog svijeta. Parna lokomotiva 55-99, u narodu popularna kao “Ćiro”, postala je simbol Banovića, a riječ je o vozu iz 1949. godine. Nakon što je bila eksponat 35 godina, remontovana je u Željezničkom saobraćaju RMU Banovići da bi služila kao turistička atrakcija zajedno sa dva preuređena vagona.

Turisti iz cijelog svijeta dolaze da vide jedini muzejski eksponat u svijetu koji je još uvijek u pokretu. Sa njim prolaze kroz izuzetno lijep krajolik i prirodne ljepote Banovića. Turistički voz “Ćiro” raspolaže sa tri zatvorena i dva otvorena, panoramska turistička vagona. Radio je za potrebe Rudnika, a od 1975. do 2007. godine bio je smješten u parku u Banovićima kao muzejski eksponat. Krajem 2008. godine izvršena je obnova lokomotive.

Ekipa Anadolu Agency (AA) provozala se “Ćirom” koji ne ide brže od 35 kilometara na sat, a može primiti 50-tak turista. Lokomotive su pravljenje između 1944. i 1950. godine. Na uzanom kolosijeku imaju u voznom stanju dvije lokomotive serije 83. Obje su ispravne, a može se osposobiti još jedna. Imaju i lokomotive serije 25 kojih je napravljeno deset u Češkoj, a poručene su namjenski za rudnik Banoviće.

– Banovićki ‘Ćiro’ postao brend – 

Tehnički rukovodilac željezničkog transporta pri Rudniku mrkog uglja Banovići Dževad Hodžić priča za AA kako je svih deset došlo u rudnik Banoviće, a trenutno imaju jednu ispravnu, s tim da se mogu osposobiti još dvije. Imaju i lokomotivu serije 55, mala lokomotiva, mađarske proizvodnje, a interesantna je po tome što je za šumske željeznice.

Mogu savladati veoma male radijuse krivina jer imaju dvije pokretne osovine. Imaju i vagone koji su naslijeđeni i prije Drugog svjetskog rata kao i vagone iz 1927. godine. Na normalnom kolosijeku imaju jednu dizel i tri parne lokomotive.

“Imamo lokomotive serije 62, dva komada koje nisu tako atraktivne kao i lokomotiva serije 19 – 12 koja je unikatna u svijetu, i ne postoji nigdje u svijetu ni kao eksponat, a u Banovićima je u funkciji. Postoje zaljubljenici koji ovu lokomotivu iz 1947. godine žele da vide pod parom”, ističe Hodžić za AA.

U RMU Banovići imaju industrijske kolosijeke širine 760 milimetara i jedini su na Balkanu koji imaju tu širinu kolosijeka.

Interes za banovićkog “Ćiru” se pojavio odmah nakon rata, ‘97. – ’98. godine. Tada su počeli dolaziti turisti iz cijelog svijeta, zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, čak i Japana.

“U početku je to bilo snimanje na običnim vagonima za ugalj. Oni bi se provozali, snimali parne lokomotive, bili su ljubitelji parnih lokomotiva. Nakon toga smo mi vidjeli da bi to moglo biti unosno i krenuli smo u realizaciju projekta. Neke stvari sam počeo raditi na svoju ruku, ali imao sam maksimalnu podršku rukovodstva rudnika i općine Banovići”, istakao je Hodžić.

Kako kaže, napravili su elaborat ili projekat idejnog rješenja turističkog kompleksa u Banovićima gdje bi se sve vrtilo oko banovićkog “Ćire”.

“Banovićki ‘Ćiro’ je brend koji je praktično stvorio sam sebe dolaskom tih stranaca. Svake godine kroz Banoviće prođe oko 1.000 turista koji dolaze što grupno tako i pojedinačno. Turistima smo organizovali i vožnje, rekonstruisali smo tri putnička vagona. Međutim, putničke vagone više koriste djeca i odrasli u BiH. Stranci su obično zaljubljenici u lokomotive i uzanog kolosijeka i oni više vole da snimaju lokomotive kako rade sa ugljem, istovar i prevoženje uglja”, ispričao je Hodžić.

Pojašnjava da su sve to organizovali te da od toga imaju i prihod.

“Došli smo na ideju da bi se jedan dio ljudi mogao zaposliti da radi neki drugi posao, da to ne bude onaj “crni hljeb” iz rudnika. Da probamo na jedan lakši i ljepši način nešto zaraditi. Tada smo napravili i izvedbeni projekat pruge od Banovića do izletišta Mačkovac. Dobili smo urbanističku saglasnost, ali još nismo dobili građevinsku dozvolu”, naglasio je Hodžić za AA.

Dobili su i ekološku dozvolu na koju je trebalo čekati godinu dana, a sa fedralnim željeznicama je dogovoreno da im daju polovne pragove i šine jer je to otpilike najskuplji dio.

– Naredni korak izgradnja i perona – 

Rudnik Banovići je počeo i izgradnju željezničke stanice, koja će biti isključivo namijenjena turistima. Preko puta rudničke direkcije, u spomen parku gdje je spomenik stradalim rudarima, djelo tuzlanskog akademskog kipara Dragiše Trifkovića “Žalosna majka” postavljene su nove šine uzanog kolosijeka.

Naredni korak je izgradnja perona, a u orgađenom staničnom krugu bit će postavljeni i eksponati rudničkih mašina koje su korištene u ekspolataciji uglja, ali više se ne koriste.

“U kompleks će biti prebačeni bageri među kojima je i onaj čija je katarka duga 40 metara. Neko ko ulazi u Banoviće odjednom vidi ogroman bager i neki vozić gdje će biti postavljena jalovina vagon kako se nekada radilo na površinskom kopu”, pojasnio je Hodžić.

Također, bit će, prema Hodžićevim riječima, postavljene i prateće rudarske mehanizacije.

“Urađen je izvedbeni projekat vještačke ili turističke jame gdje će se ući u zemlju u dubini od 35 metara, ali unutra će biti inicirano sve ono što ima u jami – široko čelo, kako se vadi ugalj, kako se minira…”, ispričao je Hodžić.

Kako je kazao, urađen je i revidiran projekat muzeja rudarstva, trajnog karaktera, gdje će biti pisani dokumenti i sitni eksponati. Očekuje, kako kaže, da ove godine naprave vještačku jamu.

Zbog sve većeg interesa za parnjače, organizaciju dočeka i vožnje turista kompozicijom koju vuče popularni Ćiro, po dogovoru rudnika i općine Banovići preuzela je Javna ustanova Centar za zaštitu, razvoj i promociju turizma.

Almir Đerzić, savjetnik za istraživanje tržišta u JU Centar za zaštitu, razvoj i promociju turizma Banovići kaže da interesovanje za vožnju turističkim vozom zvanim banovićki “Ćiro” počele su u poslijeratnom periodu.

“Oni su dolazili samoinicijativno i niko nije radio bilo kakvu promociju voza. Tada su bile samo lokomotive. Međutim, povećanjem interesovanja iskazala se prilika i za osnivanje jedne ovakve javne ustanove”, ispričao je Đerzić.

– Posjete ekskurzija – 

Prema njegovim riječima, danas u Banoviće dolaze mnogobrojni turisti kao i osnovci i srednjoškolci iz BiH, a sve sa ciljem da se provozaju popularnim banovićkim “Ćirom”. Đerzić ističe da se u Banoviće organizuju ekskurzije škola tokom kojih djeca posjete turističke, prirodne ljepote ovoga grada, ali upriliči se i vožnja turističkim vozom.

“Na taj način se podsjete na neke davne dane kada su vozom putovali njihovi roditelji. Interesovanje za našeg ‘Ćiru’ svake godine se povećava”, istakao je Đerzić.

Poručuje da je u pitanju brend koji u narednom periodu treba da se razvija i nešto na osnovu čega bi moglo da se zaposli još ljudi.

“Trenutno smo u mogućnosti da organizujemo samo grupne vožnje jer nemamo ustaljeni red vožnje, jer se vožnja odvija na industrijskom kolosijeku”, ispričao je Đerzić.

Dodaje  da su turisti iz drugih zemalja uglavnom zainteresovani za teretne vagone i da vide “Ćiru” u njegovom izvornom obliku i da radio no za šta je inače napravljen – da prevozi ugalj. (Anadolija) 

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje