Baćinska jezera nalaze se na samo nekoliko kilometara od Ploča, lučkog grada u Hrvatskoj, a danas su omiljena destinacija za ljubitelje sportova na vodi, ali i prirodnih ljepota, javlja Anadolu Agency (AA).

Nalaze se na sjeverozapadnoj strani ušća rijeke Neretve. Sastoje se od sedam jezera koja su dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Radi se o jezerima Oćuša, Crniševo, Vrbnik, Plitko jezero, Podgora, Sladinac i Šipak.

Baćinska jezera su kriptodepresija što znači da je površina jezera iznad površine mora. U prosjeku su par stupnjeva toplija od mora pa su savršena za kupanje u predsezoni i posezoni.

Jezera su danas jedno od rijetkih mjesta na Jadranskoj obali gdje je moguće uživati u miru čak i u jeku turističke sezone.

Voda je u njima slatka, a ima i izvora koji su povezani direktno sa morem. Okružena su livadama i jablanima, a duž niske pristupačne obale smjenjuju se male plaže.

Baćinska jezera su uz ideju Ivana Đelmića prije nekoliko godina dobila novu sportsko rekreativnu atrakciju koja privlači i brojne turiste i obogatila je turističku ponudu. Radi se o Paddle Surfu.

Đelmić je odrastao u Baćini u jednom malenom selu koje se nalazi na južnim obroncima Biokovskog planinskog masiva koje završava pored Baćinskih jezera.

“Jezera su kriptodepresijska što ih čini unikatnim. To znači da je razina mora ispod razine površine jezera. Jezera se na jednom mjestu miješaju sa slanom vodom. Zaštićena su EU projektom ‘Natura 2000’. Imamo posjetitelje iz različitih zemalja u svijetu. Baćinska jezera imaju prednost što su jako blizu mora i onda dolaze turisti koji se kreću magistralom između Splita i Dubrovnika”, ispričao je Đelmić za AA.

Kako je kazao, ti turisti se provozaju tradicionalnom lađom, veslaju i idu dalje.

“Jezera su uglavnom izletnička destinacija. Geolozi su sa sondom u jezerima pronašli mali kanal na najvećoj dubini koja je 45 metara. I taj kanal ispod brda spaja jezera i Jadransko more. Jegulja tim putem bježi kada se ide mrijestiti”, pojasnio je Đelmić.

Za jezera je neobično što su dom vodenih kornjača.

“Ali nema ih puno. Populacija se drastično smanjila radi lova mrežom, iako je to sada manje. Zadnja koju sam vidio bila je invazijska kornjača, čak ima i njih. Kada sam pretraživao vidio sam da je to crvenouha kornjača porijeklom iz Sjeverne Amerike”, izjavio je Đelmić.

Istakao je da se oko jezera nalaze plantaže maslina.

“Jezera su najpoznatija po uzgoju smokava. Suha smokva se na ovom području proizvodila još za vrijeme Rimljana. Maslinarstvo je na ovim područjima od davnina”, rekao je Đelmić.