Povodom 15. maja svjetskog dana klimatskih promjena, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke upozorava da su neophodne hitne akcije kojima će se smanjiti emisije štetnih gasova u Bosni i Hercegovini (BiH), a time i značajno umanjiti posljedice klimatskih promjena.
U saopštenju, članovi Centra navode da BiH mora što prije odustati od prljave energije iz uglja.
Ekološke organizacije okupljene u EkoBiH mrežu, uputile su Apel za reviziju energetske strategije, prema svim nivoima vlasti. U apelu se traži izmjena strategije i dodavanje dekarbonizacije, odnosno zelenog energetskog scenarija.
Ponovo je upozoreno da su veliki zagađivači, prije svega termoelektrane, najodgovornije za emisije štetnih gasova zbog čega je potrebno što prije početi sa dobro planiranim procesom dekarbonizacije, odnosno odustajanja od proizvodnje energije iz uglja i fosilnih goriva.
“Trenutno je više od 50% država evropskog kontinenta odlučilo da prestane koristiti energiju iz uglja, što znači da su ozbiljno krenule u proces dekarbonizacije, dok BiH i dalje tom procesu pristupa bez prave strategije i plana. Ne samo to, već i dalje planira izgradnju novih blokova termoelektrana na ugalj, koji će se nedvojbeno pokazati kao neisplativi, a pritom i štetni po zdravlje i životnu sredinu. Ovako vlasti prave još jednu promašenu investiciju, čiji kredit će vraćati buduće generacije”, ističe Ivana Čulić iz Centra za životnu sredinu.
Bosna i Hercegovina je pristupanjem i potpisivanjem Pariškog sporazuma, prihvatila ograničiti vlastite emisije tako da se globalna temperatura ne bi povećala za 1,5 odnosno 2 stepena Celzijusa.
Pariški sporazum definiše i dodatne dokumente i strategije koje države potpisnice moraju da pripreme, uključujući i BiH. Jedan od njih je NDC – Utvrđeni nacionalni doprinos emisija, kojim se pokazuje usmjerenost države ka smanjenju emisija gasova staklene bašte.
„Ovaj dokument je nedavno i usvojen na Vijeću ministara BiH, ali u njemu su navedene i planirane nove termoelektrane na ugalj, što je nedopustivo ukoliko stvarno želimo smanjiti emisije štetnih gasova“, ističe se u saopštenju proslijeđenom medijima iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
Bosna i Hercegovina je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.
Deklaracija, između ostalog, podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije, postepeno ukidanje subvencija za ugalj, ali i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine. (RSE)
