Srijeda, 27. Januara 2021.
Tuzlanski.ba logo

Ambasada SAD: Nema mogućnosti da se RS otcijepi

Preuzmite sliku

“Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost da se ijedan entitet otcijepi”, navodi se u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda za komunikacije Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.

Takav komentar je uslijedio nakon što je Rusija, u srijedu, 2. decembra, na sjednici Savjeta za provođenje mira u BiH (PIC), odbacila zaključak komunikea, u kome se između ostalog navodi i da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje iz Bosne i Hercegovine.

“Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje Bosne i Hercegovine predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Postojanje bilo kojeg od dva entiteta u potpunosti je ovisno o postojanju BiH“, precizirano je u odgovoru.

„Status Bosne i Hercegovine kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom˝, dodaje se iz Američke ambasade u BiH, te još precizira da su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

„Domaći lideri bi se trebali iznova fokusirati na ispunjenje tih kriterija kako bi zemlja stabilnije napredovala na svom euroatlanskom putu˝, navodi se iz Ambasade SAD za RSE, u četvrtak, 3. decembra.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH (SAD) navode i kako su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE da li odbacivanjem komunikea podržavaju razgradnju Bosne i Hercegovine i otcjepljenje entiteta

Rusija, jedna od članica Savjeta za implementaciju mira, odbacila je u potpunosti zaključke Savjeta, te pozvala na zatvaranje kancelarije OHR-a.

Šta je Savjet za implementaciju mira?

Savjet za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju tog sporazuma. Savjet, preko OHR-a nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice. Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uslova i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Dodik: Srbi imaju pravo na samoopredjeljenje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na pitanje RSE o zaključcima Savjeta za provođenje mira u BiH, kaže kako se ne obazire na njihove stavove.

“Dakle, stalno nam govore ti isti, samo sada namjerno izbacuju, da je sastavni dio Ustava BiH Konvencija o ljudskim pravima i slobodama i da je u tom pogledu to sastavni dio Ustava. U toj konvenciji piše da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, a ne nacionalne manjine”, rekao je Milorad Dodik u četvrtak, 3. decembra u Banjaluci.

Za njega, kako je izjavio, ‘Savjet je nelegalno tijelo koje nema nadležnosti da nekom nešto naređuje’, ponavljajući da se zalaže za odlazak visokog predstavnika u BiH.

“Dosta je više toga, tutorisanja ili pokušaja da se kaže šta mi treba da radimo. Mi savršeno dobro znamo šta treba da radimo, a oni su značajno bili remetilački faktor mnogih odnosa, pogotovo visoki predstavnik, koji bi konačno, i jedina prava mjera je da nestane odavde, odnosno da bude ukinut i formalno”, zaključio je Dodik.

Stavove o ruskom protivljenju zaključcima PIC-a do zaključenja teksta nismo dobili od Željka Komšića i Šefika Džaferovića, dvojice članova Predsjedništva BiH.

Odgovori koji se tiču ruskog protivljenja zaključcima Savjeta za implementaciju mira nisu stigli ni iz Evropske komisije i Delegacije Evropske Unije u BiH.

Rusija uvijek protiv Savjeta za provođenje mira, a na strani RS

Rusija se uglavnom ne slaže sa odlukama Savjeta za provođenje mira u BiH. Protiv su bili i po pitanju referenduma o “Danu Republike Srpske 9. januaru”, kojeg je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH pozvao je tada institucije Bosne i Hercegovine da ovo pitanje riješe kroz ustanovljene zakonske procedure i postojeći ustavni okvir, te su osudili secesionističku retoriku.

“Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti obavezni da poštuju odluke institucija BiH. Predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi”, kaže se u izjavi.

Ruska Federacija tada je izdvojila svoje mišljenje o tekstu zajedničke izjave ambasadora PIC-a o referendumu u RS o Danu entiteta, 9. januaru.

U Republici Srpskoj 25. septembra 2016. godine održan je referendum na kojem su se građani izjašnjavali o pitanju – “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”. Sa “Da” na referendumsko pitanje odgovorilo je 99,79 posto glasača, a ukupna izlaznost bila je između 56 i 60 posto.

Referendum je uslijedio tri godine nakon apelacije člana tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Ustavnom sudu BiH, sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske, i godinu dana nakon odluke Ustavnog suda iz novembra 2016. godine kojom je proglasio 9. januar Dan Republike Srpske neustavnim.

Rusija je bila i protiv mišljenja PIC-a na Odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH i o ovlaštenjima visokog predstavnika, koje su usvojene u Narodoj skupštini RS u julu 2015. godine, ali su dvije godine kasnije suspendovane u entitetskom parlamentu.

Za Rusiju nisu bili sporni ni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz novembra 2019. godine u kojima se najavljuje otcjepljenje RS i donošenje novog Ustava, koji su usvojeni nakon razmatranja “Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i uticaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta”.

Poslanici Skupštine Republike Srpske usvojili su 17. februara 2020. godine na vanrednoj sjednici u Banjaluci Informaciju u vezi “Antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH” i zaključke, među kojima je obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Povod za sjednicu bila je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) izrazio je samo dva dana kasnije 19. februara, bezrezervnu podršku radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i svih njegovih sudija u čemu se nije složila Rusija.

Osim toga Rusija se oštro protivi ulasku BiH u NATO.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,