Subota, 5. Decembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Alen Šeranić: „Porodice će se uskoro opet okupljati”

Ministar zdravlja Republike Srpske kaže da su mjere u ovom entitetu Bosne i Hercegovine dale željeni rezultat, ali da će potrajati bar do kraja aprila.

Jedna vlada teško da bi se mogla nadati boljoj „raspodjeli karata” u trenutku izbijanja globalne pandemije – na mjestu ministra zdravlja idealno je imati ima čovjeka kome je epidemiologija predmet specijalizacije.

Alen Šeranić stručnjak je upravo za ovu oblast medicine, a pandemija virusa korona zatekla ga je na mjestu ministra zdravlja Republike Srpske (RS).

Bilo je jasno ko će u ovom entitetu Bosne i Hercegovine (BiH) povesti borbu sa virusom.

„Republika Srpska ima epidemiju pod kontrolom i to pokazuju naše analize na početku ove šeste nedjelje.

Sve mjere koje smo preduzimali donijele su rezultate i epidemiološke analize pokazuju da imamo linearan rast toka epidemije, da smo u dijelu zaravnjene epidemiološke krive”, kaže Šeranić u razgovoru za BBC na srpskom.

Staloženo i smireno, Šeranić navodi da april nije mjesec kada treba očekivati bilo kakve izmjene mjera, iako to najavljuju i sprovode Austrija, Češka, Hrvatska.

„Nemaju ni sve države mjere istog nivoa, ali smatram da u RS do kraja aprila ne treba mijenjati ništa – period poslije Uskrsa biće ključ da razmotrimo šta treba raditi u maju.

Naše mjere donosimo na 14 dana i svakako se neće mijenjati ni u narednom takvom periodu.”

Prema podacima Ministarstva zdravlja, do sada je u Republici Srpskoj virus korona potvrđen kod 356 osoba, od kojih je 13 preminulo, a oporavio se 81 pacijent.

Kad ćemo znati da je epidemija gotova?

Baš kao što je i počela – postepeno, epidemija korona virusa tako će se i gasiti, a ministar Šeranić navodi da neće biti jednog „okidača” koji će označiti njen kraj.

Za stručnjake će posao biti i da sagledaju situaciju izvan granica neposrednih nadležnosti.

„Jedan segment je ponašanje epidemije u RS, drugi segment je neposredno okruženje – Hrvatska, Srbija i Crna Gora, dok je važan dio i evropska dimenzija – Austrija, Nemačka, Švicarska i Slovenija, zemlje odakle nam dolazi najviše državljana BiH.

Kada gledamo naš region, mislim da smo tu manje-više svi u istoj fazi, to je sličan sistem zdravstva naslijeđen iz bivše nam zemlje, pa svi na sličan i dobar način pratimo epidemiju i sprovodimo protivepidemijske mjere.”

Upravo ta šira slika mnogima je u prethodnih mjesec dana stvorila dodatne probleme, i u poslovima, ali i u privatnim životima.

Balkanske granice ponovo su podijelile mnoge porodice – nije malo onih iz BiH čiji najbliži žive u Srbiji ili Hrvatskoj, što je slika koja se može preslikati na sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije.

„Virus korona će se i dalje širiti na ovim prostorima, vjerovatno mnogo manje tokom ljeta, ali će ostati da živi u populaciji.

Ipak, apsolutno je blizu situacija da će se porodice okupljati i živjeti na isti način kao i prije virusa korona.”

Neke navike će se promijeniti, smatra Šeranić.

„Na duže staze, briga svih nas o starijima, ali i njih o nama, treba da bude kao na početku pandemije – najprije mjere lične higijene, a onda i mjere samozaštite.

Brinući se o sebi, brinemo se o ostalima u zajednici, a to nisu mjere samo za koronavirus jer su pranje ruku i nošenje maske ključne za sve zarazne bolesti koje se prenose na sličan način.”

  • Zašto je nošenje maski u RS obavezno?

    „Preporuka SZO je da maske nose oboljeli i oni koje brinu o njima. Međutim, kad je ta preporuka data, mogli smo tačno da epidemiološki pratimo zaražena lica, njihove kontakte. Sada imamo slučajeve gdje ljudi ne mogu navesti kontakt sa zaraženim licem, a pozitivni su na testu – to znači da se virus širi u zajednici, što je za nas značilo promjenu strategije. Uzeli smo pretpostavku da su svi zaraženi jer ima i lica koja nose virus bez simptoma. Preporuka je da je poželjno nositi masku posebno kad ne možemo da obezbjedimo distancu od jednog metra. Maska nam ne dozvoljava i da dodirujemo lice, oči, nos i ima i psihološki značaj u tom smislu.”

    „Građani treba mene da slušaju, ali i ja da slušam njih”

    Vlasti Republike Srpske od 21. marta počele su da donose odluke kojim se ograničava kretanje stanovnicima ovog entiteta.

    „Suština mjera u ovoj fazi bilo je smanjenje udara na kapacitete zdravstvenih ustanova – da se ne nađemo u situaciji zdravstva u Italiji i Španiji, gdje veći broj stanovnika nije mogao da dobije zdravstvene usluge.”

    Iako na prvi pogled mjere liče na one koje je u početku donosila Vlada Srbije, u međuvremenu su se stvorile značajne razlike.

    Policijski sat u RS počinje u 20 sati i traje do 5 ujutru, uz dodatak da subotom od 12 do nedjelje u 18 sati nije dozvoljeno napuštati mjesto prebivališta.

    Starijima od 65 godina utorkom i petkom od 7 do 10 ujutru dozvoljen je izlazak po hranu, lijekove i novac u banci, dok je u seoskim područjima kretanje ograničeno samo starijima od 75 godina.

    „Građani u RS adekvatno sprovode preporučene mjere.

    Naravno, uvijek ima pojedinaca koji ih ne poštuju i mi smo krenuli u strožiju kontrolu prije svega onih koji ne poštuju mjere samoizolacije ili karantina, ali broj tih građana stalno je opadao i nikad nije bio veliki.”

    Ministar Šeranić kaže da se vodio jednostavnim receptom.

    „Građani treba mene da slušaju, ali i ja treba da slušam građane – da zajednički izađemo što prije iz ove situacije, sa što manje posljedica.”

    Ipak, Bosna i Hercegovina će prave posljedice tek sagledavati.

    Sa 2106 testova na milion stanovnika, ova zemlja nalazi se na 72. mjestu na svijetu po broju testiranih građana.

    To je bolji skor od Srbije i Albanije, ali lošiji od Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Crne Gore.

    Ministar zdravlja jednog od dva entiteta kaže da je i u takvim okolnostima pronađen način da se izbjegne veći broj smrtnih ishoda.

    „Naš najveći procenat zaraženih je u grupi od 30 do 64 godine – dvije trećine zaraženih je iz tog segmenta, dok je samo 15 odsto ljudi starijih od 65 godina i to je dobro, jer smo željeli da spriječimo širenje virusa u toj populaciji.

    Tu su važne mjere nadzora staračkih domova, ponašanja starijih lica, a i oni su dobro prihvatili mjere koje se preporučuju.”

  • „Ne osjećam se kao zvijezda”

    Alen Šeranić završio je medicinu na Univerzitetu Banja Luci, da bi 2015. godine specijalizovao epidemiologiju.

    „Da sam želio i očekivao da se nađem u ovome – nisam, mnogo bi mi draže bilo da se sve ovo nije dogodilo i da nisam imao prilike da radim ovo što radim.

    Ali kad se čovjek nađe u ovakvoj poziciji gleda kako da posao uradi najbolje moguće, kako da se posveti zaštiti zdravlja građana.”

    Poslije rada na mjestu ljekara opšte prakse u domu zdravlja, već 13 godina na različite načine dio je zdravstvene administracije u Republici Srpskoj.

    U prethodnoj vladi bio je ministar nauke i tehnologije, a dodatno mu je pridružen i resor prosvjete i kulture.

    Kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, zdravstvu se vratio u aktuelnoj vladi premijera Radovana Viškovića.

    „Epidemiologija je moja stručna specijalizacija, dugo radim sa zaraznim bolestima, bio sam jedan od onih koji je radio na donošenju Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti 2017. godine pa sistem veoma dobro poznajem jer sam učestvovao i u njegovom kreiranju.”

    Pandemija virusa korona učinila ga je najvidljivijim dijelom tog sistema – na svakodnevnim konferencijama za medije privukao je pažnju javnosti načinom na koji komunicira.

    „Ne osjećam se kao zvijezda – sve što radim, radim sa timom ljudi.

    Tu je velika ekipa infektologa i epidemiologa koji su sa mnom specijalizirali, mikrobiologa sa kojima sam radio dugi niz godina, a možda je olakšavajuća okolnost da ih sve poznajem pa mogu brzo da dogovaram sve vrste mjera.

    Sigurno je da oni stoje iza mene i svi smo zvijezde – svako na svoj način”, kaže Šeranić. (BBC na srpskom)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje