Utorak, 12. Novembar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Alen Muhić u UN-u: Moj biološki otac je neosuđeni ratni zločinac

“Moj biološki otac je čovjek koji nije osuđen za ratni zločin silovanja”, rekao je u obraćanju u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku Alen Muhić, dijete silovane majke, rođen ratne 1993. godine u goraždanskoj ratnoj bolnici.

Ured posebnog predstavnika glavnog sekretara za seksualno nasilje u sukobima i Stalna misija Južne Afrike pri Ujedinjenim narodima obilježili su desetogodišnjicu mandata i usvajanja UNSCR 1888 “Zaštita žena i djevojčica od seksualnog nasilja u oružanim sukobima” čime je pokrenuto pitanje seksualnog nasilja u konfliktima.

Osnivanje ovog mandata posvećeno je sprječavanju i suočavanju sa seksualnim nasiljem u konfliktima koje je prepoznato kao prijetnja za održivost mira u svijetu.

Područuje djelovanja ovog mandata obuhvata pitanja kolektivne svijesti i poticanje međunarodne zajednice u pogledu rješavanja pitanja silovanja u ratnim zonama, ali i rješavanje problema socijalne stigmatizacije s kojom se suočavaju preživjele i preživjeli.

Udruženja “Zaboravljena djeca rata” dobilo je poziv za učešće kako bi se na ovom velikom događaju pokrenulo pitanje djece koja su rođena kao posljedica rata.

Tom prilikom članovi Udruženja Alen Muhić i Nadia Delić Klevstad su održali govor. Udruženje “Zaboravljena djeca rata” osnovano je 2015. godine, ali sa svojim aktivnim djelovanjem počelo je u julu 2018 godine od kako broji mnogobrojne uspjehe poput: prisustvovanje i obraćanje na programu Nobelove nagrade za mir, kreiranje prve historijske izložbe “Breaking Free” koja obuhvata priče djece rođene zbog rata i žena preživjelih, članstvo u internacionalnoj mreži “Born of War” koja obuhvata i djecu rođenu zbog rata iz Drugog svjetskog rata.

Predsjednica Udruženja Ajna Jusić bila je glavna govornica na temu “Inkluzija djece rođene zbog rata” na konferenciji “Stand Speak Rise Up” koju je organizovala Maria Teresa (velika vojvotkinja od Luksemburga).

  • Trenutno je ovo udruženje jedino na svijetu koje se bavi društvenom i pravnom vidljivosti djece rođene zbog rata i svojim djelovanjem pokrenulo je ovo pitanje na internacionalnom nivou čime su ispisane prve stranice historije.

    Svojim pokretom Udruženja “Zaboravljena djeca rata” je učinilo BiH prvom državom u svijetu koja čini sistematske i društvene korake u društvenom i zakonskom prihvatanju ove kategorije.

    “Zovem se Alen Muhić. Dolazim iz Goražda, malog grada smještenog na obali Drine u istočnoj Bosni. Rođen sam 1993. godine u najgore doba rata, kada nije bilo ničega što ljudima treba. Nije bilo struje, nije bilo vode, nije bilo hrane, nije bilo topline i ljubavi, nije bilo nade. Majka me je ostavila dva dana nakon mog rođenja i otišla je za svojim životom. Moj biološki otac je čovjek koji nije osuđen za ratni zločin silovanja. Usvojen sam od strane domara u bolnici u kojoj sam rođen”, rekao je Alen Muhić u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

    Kako je kazao, porodica Muhić se usudila usvojiti ga.

    “Dijete koje je plod silovanja. To su ljudi koji su mi pružali bezuslovnu ljubav sve ove godine. Ljudi koji me gledaju kao svoje rođeno dijete. Ja se nikada nisam osjećao usvojenim, a znao sam da sam usvojen. Danas sam sretan što slobodno i s ponosom mogu pričati o sebi i svojim najdražim, bez trunke srama, nisam se dao zarobiti u oklop žrtve i tako ostati trajno u stanju bespomoćnosti i čekati nečiju milostinju”, rekao je Muhić.

    Borac je, istakao je, po prirodi.

    “Volim ljude, volim život. Otac sam trogodišnjeg sina i suprug. Radim u bolnici u kojoj sam rođen, u bolnici u kojoj sam ostavljen od strane biološke majke, u bolnici u kojoj sam usvojen. Aktivista sam i predsjednik skupštine udruženja ‘Zaboravljena djeca rata’. U našem udruženju ima djece iz različitih etničkih grupa. Ali, mi smo jedno. Mi smo braća i sestre. Nas ne zanimaju međuetničke podjele. Mi smo jedno. Mi se volimo i pomažemo”, poručio je Muhić.

    Asocijacija “Zaboravljena djeca rata” osnovana je 2015. godine, 20 godina nakon rata. Glavni cilj organizacije jeste inicirati i predstavljati osjetljive narative o posljedicama rata koje se tiču njenih nevinih žrtava: djece rođene zbog rata. Postoje tri podkategorije djece rođene zbog rata; a većinom su to djeca rođena iz ratnih silovanja, seksualne eksploatacije i trgovine ženama i djevojčicama u konfliktnoj i postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini.

  • Ono što ova djeca, koja su danas adolescenti i mladi ljudi, imaju zajedničko su iskustva stigmatizacije i diskriminacije, pitanja identiteta i vezanosti, emocionalne poteškoće, nedostatak zakonskih prava i statusa, kao i poteškoće u suočavanju sa procesom pronalaženja i saznavanja istine, kao i biološkog porijekla.

    Prema procjenama, između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca bili su žrtve seksualnog nasilja tokom rata u Bosni i Hercegovini, dok je broj žena žrtava seksualne eksploatacije i trgovine u post-konfliktnom, ali i dalje vojnom kontekstu nakon rata ostao nepoznat.

    Ova organizacija je prva takve vrste koja se bavi posljedicama masovnog silovanja, seksualnog iskorištavanja i trgovine ljudima koja su se dogodila za vrijeme i nakon rata, te današnjom važnosti govorenja o velikom broju djece rođene na ovaj način. Glavni problem vezan za ovaj fenomen jeste taj što su ta djeca ostala potpuno izolirana i nepriznata kao ranjiva grupa.

    Posvećeni su pružanju adekvatne pomoći i podrške djeci rođenoj zbog rata koja su pretrpjela kršenje osnovnih prava djeteta. Jedan od naših ciljeva je prevladavanje negativnih iskustava, vraćanje povjerenja i nade, kao i osiguravanje mogućnosti za izgradnju mirnije i prosperitetnije budućnosti ove djece i porodica koje će formirati. Fokusirani su na podizanje svijesti o ranjivosti različitih podkategorija djece rođene zbog rata; poboljšanje njihovog psihosocijalnog i pravnog statusa u Bosni i Hercegovini; razvijanje okvira za zagovaranje promjena i dopuna međunarodnog i domaćeg zakonodavstva u vezi sa zaštitom prava djece rođene zbog rata; podržavajući njihovu socijalnu integraciju i borbu protiv stigme i diskriminacije vezanih za žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu i djecu rođenu zbog rata.

    Udruženje je pokrenulo i inicijativu za pravnu analizu postojećih zakona u BiH koji bi mogli regulirati pravni status djece rođene zbog rata. Cilj je zagovaranje usmjereno ka usvajanju jedinstvenog zakona o civilnim žrtvama rata u BiH: zakona koji preživjele neće razdvajati od pripadnika opće populacije.

    Iako rastu u društvu u kojem vodeće političke elite stalno pričaju o prošlosti, hraneći tako i dalje međuetničke podjele i animozitete, djeca rođena zbog rata iz Bosne i Hercegovine prevazilaze ove prepreke i žele biti posvećena čovječanstvu kako bi mogli formulirati smislenu viziju budućnosti za sve nas. Ovo su načini na koje traže da se zaustave svi oblici seksualnog nasilja u konfliktnim i postkonfliktnim zonama, da se sada zaustavi kršenje dječijih prava, ali i da se podrže procesi izgradnje mira i pomirenja u zemlji i šire. (Anadolija)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje