Analize pokazuju da je BiH vodeća država Evrope po udjelu akciznog opterećenja u prosječnoj ponderisanoj cijeni cigareta.
Navedeno je to u obrazloženju zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, čiji prijedlog će u srijedu razmatrati Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
– Zadržavanje dosadašnjeg tempa harmonizacije akciza na cigarete u BiH sa standardima EU je kontraproduktivno, jer donosi dalje jačanje crnog tržišta, eroziju naplaćenih prihoda i ugrožavanje poslovanja i opstanka duhanske industrije – navedeno je u ovom dokumentu.
Kako se dalje dodaje, sprovedene ankete ne ukazuju da je snažan rast poreza djelovao destimulativno na broj pušača i intenzitet potrošnje cigareta u BiH.
– Imajući to u vidu, u uslovima sporog oporavka ekonomije i stagnacije dohotka postoji stalna prijetnja rasta migracije potrošača sa niskim dohocima na crno tržište cigareta i duhana – ističe se u obrazloženju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji je napisan još 2018. godine, a tek sad ide pred Komisiju.
Kako se dalje ističe, u takvoj situaciji kompanije iz duhanske industrije se iz godine u godinu bore za sve manji obim regularnog tržišta cigareta, sažimajući poslovanje i trpeći značajne gubitke, pogotovo u domaćoj duhanskoj industriji.
– S druge strane, zdravstvene statistike ne pokazuju da je agresivno oporezivanje duhanskih prerađevina dovelo do smanjenja pušenja, već, naprotiv, konzumenti zbog visokih cijena cigareta pribjegavanju korištenju jeftinog rezanog duhana upitnog porijekla i lošeg kvaliteta – stoji u obrazloženju ovog zakona.
Suština ovog zakonskog rješenja je bilo uvođenje moratorija na dalje povećanje specifične akcize na cigarete, tako da je ona 2019, 2020. i 2021. godine trebalo da iznosi 1,50 KM po paklici nikotinskih štapića. Međutim, ovaj dokument nije se našao na dnevnom redu pošto nismo imali vlast na nivou BiH, pa je već 2019. specifična akciza dignuta na 1,65 KM, koliko iznosi i sada. Da li će eventualno biti vraćena na iznos od 1,50 KM, što bi dovelo i do pojeftinjenja cigareta, zasad nije poznato.
Stručnjaci smatraju da bi država, kako kažu, trebalo da ispravi svoje greške te da snizi akcize na cigarete, bar na one kategorije koje puši stanovništvo čiji je standard manji, te na rezani duhan.
– Pri povećanju akciza nisu uzeti brojni elementi kao što je životni standard ljudi, odnosno, recimo, veliki broj penzionera sa malim penzijama. Mjere koje su donijeli imale su kontraefekte, poput smanjenih prihoda u budžetu, te bujanja crnog tržišta – kaže za Nezavisne Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću Duhan iz Bijeljine.
Nezavisne su u petak, 10. januara, kontaktirale više članova Komisije za finansije i budžet, ali njihov stav nisu uspjeli dobiti. Pojedini članovi, zanimljivo je, priznali su da još nisu ni pročitali ovaj dokument, a drugi, pak, kažu da “treba još da iščitaju neke analize”, nakon čega bi mogli da se oglase.
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, potvrdio je za Nezavisne da su prošle godine prihodi od akciza na duhan iznosili 867 mil KM. To je, istina, više nego godinu ranije, ali je u tom periodu došlo i do rasta akciza.
Prihodi od akciza na duhan po godinama:
2009 – 449,4 mil KM
2010 – 556 mil KM
2011 – 716,3 mil KM
2012 – 758,4 mil KM
2013 – 727,1 mil KM
2014 – 757,9 mil KM
2015 – 811,6 mil KM
2016 – 807,7 mil KM
2017 – 815 mil KM
2018 – 814,1 mil KM
2019 – 867 mil KM
