Srijeda, 10. Avgusta 2022.
Tuzlanski.ba logo

“512. dani Ajvatovice”: 280 konjanika odjevenih u tradicionalnu nošnju ispraćeni aplauzima, krenuli ka Pruscu

Preuzmite sliku

Više hiljada građana u Donjem Vakufu pozdravilo je defile konjanika iz više dijelova Bosne i Hercegovine, predvođenih konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule.

Konjanici su danas u poslijepodnevnim satima prošli kroz Donji Vakuf, a potom nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “512. dani Ajvatovice”, javlja Anadolu Agency (AA).

Ukupno 280 konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima građana, krenuli ka Pruscu. Na čelu defilea nalazile su se državne zastave Bosne i Hercegovine i Republike Turske te zastava Islamske zajednice u BiH.

  • Kolonu su predvodili i okupljene građane pozdravili načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić, ambasador Republike Turkiye u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin, načelnik turske općine Sehzadeler Omer Faruk Celik, načelnik sarajevske općine Novi Grad Semir Efendić, imami te drugi predstavnici lokalnih nivoa vlasti iz BiH i Turske

    Defile je predvodio tradicionalni turski vojni orkestar “Mehter”, koji je ove godine nastupio ispred Unije “Mehter” sastava Ministarstva odbrane Republike Turske Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, imami, predstavnici lokalnih vlasti i brojni građani. Dolaskom defilea konjanika u Donji Vakuf, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, predao je bajrak dugogodišnjem imamu karaulske džamije Salih-ef. Arslanoviću Muftija Adilović je u izjavi ukazao na značaj kontinuiteta kada se radi o obilježavanju ove značajne manifestacije. podsjetivši da tradicija Ajvatovice živi preko 500 godina.

    Događaj o Ajvaz-dedi i danas inspirativan

    “Ona je zasnovana na legendi o Ajvaz-dedi, koji je prema toj legendi došao sa sultanom Mehmedom Fatihom na ove prostore i koji je jako puno učinio za ovaj kraj, na planu islamizacije ovih krajeva, ali isto tako i na planu opće pomoći za društvo. U tom smislu se prenosi da Prusac, u kojem je on bio, nije imao dovoljno pitke vode i da je on kao izrazito učen čovjek, pobožan, šejh, izlazio 40 jutara na plato Ajvatovice i na izvor vode, koja nije mogla da prođe do Prusca zbog stijene. On je 40 jutara molio dragog Boga da se stijena raspukne i da voda prođe do Prusca, i prema toj legendi, to se zaista i desilo nakon 40 dana. Od tada Prusac ima dovoljno pitke vode sa tog izvora sa Ajvatovice”, rekao je muftija Adilović.

  • Muftija Adilović je rekao da “naši muslimani Bosne i Hercegovine, a vjerovatno i mnogo šire to doživljavaju kao jedan keramet, kao jedno čudo koje je Bog dao kao rezultat iskrene dove Ajvaz-dede”.

    “S obzirom na to i dan danas taj događaj je inspirativan. I dan danas mi iz tog događaja crpimo određene pouke, između ostalog, da i učeni ljudi u vjeri trebaju da se bave općim dobrom, na tome kako pomoći svim ljudima, tako je i Ajvaz-dedo pomogao ljudima bez obzira na vjersku pripadnost“, rekao je Adilović.

    Muftija travnički Adilović je rekao kako u tom smislu “mi njegujemo tu tradiciju”.

    “Ponosni smo, a ove konjanike koje ste imali priliku vidjeti, oni su također dio naše tradicije. Bošnjaci su ponosan narod, Bosna je ponosna zemlja, a ovim konjanicima mi to pokazujemo, tu našu svijetlu višestoljetnu tradiciju”, rekao je muftija Adilović.

    Najveće dovište muslimana u Evropi

    U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

  • Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

    Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje