Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Život četveročlane porodice u BiH: Ovo su troškovi za ‘preživljavanje’ mjeseca

Preuzmite sliku

Da bi podmirili sve stavke Sindikalne potrošačke korpe građanima u BiH treba preko 2.000 konvertibilnih maraka mjesečno.

Sindikalna potrošačka korpa za septembar 2021. godine iznosila je 2.152,51 KM prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Jeftinija je za 372,30 KM nego u prethodnom mjesecu, saopšteno je iz tog sindikata.

Ovo pojeftinjenje je isključivo vezano za činjenicu da je u avgustu u troškove bila uračunata i nabavka knjiga i školskog pribora za dvoje djece.

Prosječna plata u Federaciji BiH za juli 2021. bila je 995 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku) i za 4 KM je niža nego u augustu. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 46,22 posto.

Kod izračuna sindikalne potrošačke korpe, u obzir su uzeti prosječna plata u FBiH te minimalni troškovi života četvoročlane porodice (roditelji i dvoje djece) pod pretpostavkom da je jedno dijete srednjoškolac, a drugo osnovac.

Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana 44,8 posto%, stanovanje i komunalne usluge 14,5 posto, higijena i održavanje zdravlja 6,9 posto, obrazovanje i kultura 7,9 posto, odjeća i obuća 13,9 posto, prijevoz 6,4 posto i održavanje domaćinstva 5,6 posto, piše Buka.

U kategoriji prehrane, ukalkulisane su cijene iz tri trgovačka centra za 83 artikla.

Za higijenu i održavanje zdravlja, ubrojani su troškovi za dvanaest stavki, a za stanovanje i komunalne usluge, za šest.

Sindikalna potrošačka korpa u RS za avgust 2021. godine 1934,68KM.

  • Cijene hrane u svijetu

    Svjetske cijene prehrambenih proizvoda porasle su u septembru drugi mjesec uzastopno pod uticajem pogoršanja izvoznih mogućnosti i velike potražnje za proizvodima kao što su pšenica i palmino ulje, objavila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

    FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u septembru u prosjeku 130 poena, što je rast od 1,2 posto na mjesečom i od čak 32,8 posto na godišnjem nivou, navodi se u izvještaju objavljenom na internet stranici ove agencije UN.

    Cijene žitarica su prošlog mjeseca porasle za dva odsto u odnosu na avgust, pri čemu je pšenica poskupjela za gotovo četiri procenta u odnosu na avgust i za 41 posto u odnosu na godinu dana ranije, zbog nedovoljne ponude i velike potražnje.

    Svjetske cijene riže su takođe ojačale, dok su kotacije kukuruza povećane za umjerenih 0,3 odsto na mjesečnom nivou zbog poboljšanih izgleda globalnog roda i početka žetve u SAD i Ukrajini, što je u velikoj mjeri kompenzovalo negativne efekte zastoja u američkim lukama koje su izazvali uragani.

    Biljna ulja su zabilježila rast cijena u septembru za 1,7 posto u odnosu na avgust, a u poređenju s istim lanjskim mjesecom su skuplja za oko 60 posto, zbog skoka globalnih kotacija palminog ulja koje su dostigle desetogodišnji maksimum, pogurane snažnom uvoznom tražnjom i proizvodnim problemima u Maleziji zbog nedostatka radne snage.

    Uljana repica je takođe znatno poskupjela dok su cijene soje i suncokretovog ulja pale.

    Mjesečni rast međunarodnih cijena zabilježili su i svi mliječni proizvodi, ukupno za 1,5 posto u odnosu na avgust, jer su solidna globalna uvozna tražnja i sezonski faktori u Evropi i Okeaniji podigli kotacije, naročito maslaca.

    Cijena šećera je u septembru napredovala za 0,5 odsto na mjesečnom nivou i za 53,5 procenata u odnosu na godinu dana ranije, podstaknuta nepovoljnim vremenskim uslovima i rastom cijena etanola u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera. Što se tiče kotacija mesa na međunarodnom tržištu, one su u septembru ostale praktično na istom nivou kao u avgustu, a na godišnjem nivou su bile više za 26,3 posto. Cijene ovčjeg i goveđeg mesa su porasle zbog otežanih uslova snabdijevanja, dok su živinsko i svinjsko meso pojeftini usljed obimne ponude živinskog mesa i pada tražnje za svinjentinom u Kini i Evropi.

    FAO je u odvojenom izvještaju objavio da će svjetska proizvodnja žitarica u 2021. dostići rekord svih vremena od 2.800 miliona tona. Ta količina, međutim, neće zadovoljti procijenjenu potrošnju u tržišnoj sezoni 2021/22, koja će, kako se predviđa, porasti za 1,8 posto na 2.811 miliona tona.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje