Institucija ombudsmana za zaštitu ljudskih prava traži da entitetske vlasti građanima BiH omoguće povrat poreza bez obzira na to u kojem entitetu su zaposleni ili žive.
Takav zahtjev stigao je nakon što se ombudsmanima za ljudska prava BiH požalila S. D., kao podnositeljica žalbe, iz Istočnog Novog Sarajeva nakon što je, koristeći kredit Investicijsko-razvojne banke (IRB) Republike Srpske, kupila stan u Istočnom Sarajevu, ali nije mogla ostvariti povrat poreza na kamatu na koju, kao što tvrde, ima pravo kao osoba koja je prvi put kupila stambenu jedinicu na kredit jer radi u Sarajevu, u Federaciji BiH.
Njeni doprinosi na plaću uplaćuju se u Federaciji BiH, a Porezna uprava Federacije BiH ne može refundirati kamate za stanove koji se nalaze na teritoriju Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
“Smatrajući kako građani zbog svog izbora posla ili prebivališta ne bi trebali biti dovedeni u drugačiji, odnosno neravnopravan položaj, ombudsmani su uputili preporuku Narodnoj skupštini Republike Srpske i Parlamentu Federacije BiH da, u okviru svojih nadležnosti, razmotre mogućnost usklađivanja ili izmjene postojećeg zakonskog okvira u cilju rješavanja zahtjeva za povrat poreza građana koji žive u jednom, a rade u drugom entitetu”, stoji u odluci Institucije ombudsmana za zaštitu ljudskih prava BiH.
Sad su entitetske vlade i parlamenti dužni izmijeniti višegodišnju poreznu politiku, koja izravno na najgrublji način krši prava svojih građana. Porezna politika i razna porezna opterećenja u BiH označeni su kao jedni od najlošijih i ovom dijelu Evrope. U strategiji oporavka ekonomije u vrijeme krize prouzročene koronavirusom, koju je donijela Vlada Federacije BiH, piše kako je “nužno, neodgodivo, u što kraćem roku, usvojiti fiskalne zakone Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Novi Zakon o doprinosima predviđa zbrojnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5% (doprinos za MIO – 18%, doprinos za zdravstveno osiguranje – 13,5% i doprinos za osiguranje u vrijeme nezaposlenosti – 1%). Što se Zakona o porezu na dohodak tiče, neoporezivi dio na obvezni odbitak podiže se na 800 KM mjesečno, a sve iznad tog iznosa bit će oporezivo po stopi od 13%”.
Iz federalne Vlade poručuju kako bi najnoviji set zakona i mjera trebao biti impuls za ukupnu privredu i potencijalne investitore jer donošenje ovih propisa, kako ističu, “ima za cilj ‘čišćenje’ sustava od ostataka ‘komandne’ ekonomije i, još važnije, porezno rasterećenje rada (smanjenje poreznog ‘klina’), ali i povećanje realnih plaća”.
Usvajanje ovih zakonskih propisa omogućit će rast minimalne, odnosno najniže plaće u FBiH, koja trenutačno iznosi 407 KM, a realno bi trebala biti značajno veća. U prijedlogu Sindikata BiH traži se ukidanje poreznih opterećenja na plaće do iznosa od 1000 KM, koji je donja granica za vođenje normalnog života. Obračun plaća u ugovorima treba biti definiran u bruto iznosu jer će se tako svako smanjenje doprinosa izravno usmjeriti na plaće radnika.
