Dok je prosječna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini 513 eura, sindikalna potrošačka korpa iznosi 1.075 eura, pa je lako izračunati kupovnu moć prosječnog potrošača.

Inflacija i skok cijena većine proizvoda i usluga je karakteristika stanja globalne ekonomije. Ono što brine cijeli svijet su poskupljenja hrane i energenata.

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) od aprila 2000.godine bilježi stalni rast cijena hrane. Vrijednost zabilježena u Indeksu cijena hrane u maju 2021. je dostigla najviši nivo u posljednjih deset godina, a konačne cijene proizvoda su za trećinu veće na godišnjem nivou, piše Al Jazeera Balkans.

Za takvo stanje stvari, uz nepovoljne prognoze za predstojeći period, neophodne su adekvatne mjere vlasti za suzbijanje negativnih efekata po stanovništvo. U Bosni i Hercegovini, zemlji bez državnog ministarstva poljoprivrede, pa i trgovine i turizma, takve stvari donose entitetske vlasti.

“Sa ciljem održavanja stabilnosti tržišta, cijena i životnog standarda građana, pratimo kretanje cijena na osnovu dostavljenih podataka od strane drugih organa i pravnih osoba, te vršimo izradu analitičkih, informativnih i drugih materijala iz oblasti cijena. Odlukom o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko, propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 konvertibilnih maraka po litru derivate (oko 0,03 eura), a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo, propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 konvertibilnih maraka po litru (oko 0,18 eura) derivata”, poručuju iz Federalnog ministarstva trgovine.

Pomenuta odluka je na snazi od početka aprila tekuće godine, kao i odluka o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže za osnovne životne namirnice za ukupno 17 proizvoda.

Divljanje cijena

Udruženja građana organizovana za zaštitu potrošača vode svoje evidencije i bilježe reakcije onih koji trpe poskupljenja i ocjenjuju mjere organa vlasti. Interesantno je da upravo entitetska ministarstva trgovine programski, grantovima finansiraju njihov rad. U Federaciji BiH je tako ove godine pet udruženja apliciralo i dobilo sredstva. Jedno od njih je i Klub potrošača Odžak, koje je podržano i od Posavske županije sa 1.000 konvertibilnih maraka godišnje.

„Potrošači komentarišu lančana poskupljenja prehrambenih artikala, odnosno svih roba na tržištu BiH. Cijene divljaju i kod građevinskog materijala, ogrijeva, svih drugih roba i usluga. U ovoj godini rodila je pšenica, ali je blago poskupjelo brašno. Hljeb je poskupio za 20 posto, a peciva i do 50 posto. Meso za više od 20, a mlijeko 30 posto. Enormno je poskupilo građevinsko željezo i željezna galanterija, termo izolacije, stiropor i do 50 posto, što je udar za stanogradnju i životni standard u cjelosti. Nismo primijetili posebno interesovanje inspekcijskih službi na zaustavljanju lančanih poskupljenja”, kaže Redžo Omerbašić, predsjednik odžačkog udruženja potrošača.

U drugom entitetu su vlasti također usvojile određene mjere u pokušaju stabiliziranja cijena.

„Vlada Republike Srpske je početkom novembra usvojila Uredbu o izmjeni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, kojom se postojeće marže u prometu na malo umjesto dosadašnjih 10 smanjuju na osam posto, a postojeće marže u prometu na veliko umjesto dosadašnjih osam se smanjuju na šest posto. Kod proizvodnje farmaceutskih preparata i lijekova postojeća marža u prometu na malo se umjesto dosadašnjih 20 smanjuje na 18 posto, a postojeća marža u prometu na veliko se umjesto dosadašnjih osam smanjuje na šest posto”, navode iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

‘Nije predviđeno postojanje stalnih zaliha’

I u ovom entitetu su ograničene marže na promet nafte i naftnih derivate, a donesene mjere su identične onima u Federaciji. Robne rezerve bi mogle biti problem za oba entiteta, s obzirom da je privreda uglavnom uvozno orijentisana.

U Federaciji BiH su kapaciteti za skladištenje nafte prošireni, ali je opšta ocjena da su generalno Robne rezerve potkapacitirane na duži period. Koliko tačno, ne možemo saznati, jer je stanje rezervi proglašeno državnom tajnom. U entitetu Republika Srpska robnih rezervi uopšte nema, još od stečaja iz 2017. godine.

“Poslovi vezani za interventne nabavke podijeljeni su između Vlade Republike Srpske, odnosno Ministarstva trgovine i turizma i lokalnih zajednica. Donesenim Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske nije predviđeno postojanje stalnih zaliha roba. U slučaju uočenih poremećaja, Vlada donosi odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva. Finansijska sredstva za interventne nabavke obezbjeđena su Budžetom, a naše Odjeljenje za interventne nabavke vrši analizu stanja i kretanja tržišta”, poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Ne zna se kada će se uočiti poremećaji, kao što se ne zna da li će se više ponoviti situacija s početka pandemije kada je nafta na svjetskom tržištu gotovo pa poklanjana, pa uprkos tome zalihe nisu stvorene.

U međuvremenu je Agencija za statistiku BiH objavila svoje rezultate prema kojima su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u oktobru prosječno dva posto više u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu sa isti mjesec lanjske godine više za 4,3 posto. Najviše su povećane cijene prevoza – 13,5 posto, potom hrane i bezalkoholnih pića – 6,7 posto… Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 8,7, te komunikacije za 0,3 posto. Zabrinjavajući je podatak da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda ovoga oktobra veće za 8,5 posto nego oktobra prošle godine, a realne cijene su dostigle rekordne cifre.

Prosječna penzija od 212 do 250 eura

“Vlade entiteta, iako su poduzele određene mjere vršeći regulaciju visine marži za dio prehrambeno/higijenskih proizvoda i naftnih proizvoda, mogle su i trebaju aktivnije voditi računa o standardu potrošača sa aspekta osnovnih životnih potreba. Uzevši u obzir da su poskupljenja električne energije pravnim osobama dovele do porasta finalnih proizvoda proizvođača, teret rashoda prelio se i na potrošača, dok za sada ne postoji značajnije povećanje plaća u bilo kojem sektoru. U posljednjih 18 mjeseci, od kada službeno postoji COVID-19 pandemija u BiH, zaprimili smo preko 1.400 žalbi, od kojih se nešto manje od 100 odnosi na promjene cijena, rokove isteka valjanosti prehrambenih proizvoda koji su na akciji…”, rekli su iz Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH.

U ovoj zemlji je sa posljednjim danom oktobra bilo 699.056 penzionera. Od toga, u Federaciji 427.102 sa prosječnom samostalnom penzijom od 489,5 konvertibilnih maraka (oko 250 eura), te u Republici Srpskoj 271.954 penzionera sa prosječnom samostalnom penzijom od 414,46 konvertibilnih maraka (oko 212) eura, podaci su entitetskim penzionih fondova.

Prosječna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini je 1.006 konvertibilnih maraka (513 eura), s tim da je to zvanični podatak Agencije za statistiku BiH za prijavljene plate. Javna je tajna da poslodavci mimo toga svojim radnicima daju dio novca i u kovertama i time „kupuju njihovu vjernost“ preduzećima.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za oktobar 2021. godine iznosi 2.101,71 konvertibilnih maraka (1.075 eura) i jasno je izračunati kupovnu moć prosječnog bosanskohercegovačkog potrošača.