Kapaciteti bankarskog sistema, unutar postojećeg regulatornog okvira, dovoljni su za nastavak potpore privrede i građanima te prilagođavanje okolnostima koje bi mogle nastati u idućem razdoblju – navode iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Da nas je ovakva kriza dočekala 2009., osjetili bismo je tek malo i vrlo brzo iz nje izašli. Ovako, iako smo ekonomski stabilniji nego tada, i dalje smo preslabi kako bismo se borili s nizom kriza koje nam se sada događaju – govori za Večernji list BiH sagovornik iz ekonomskog sektora vezano uz temu recesije u BiH koja je, nažalost, realnost.
A trenutni podaci u BiH su dobri kada ne bismo bili u tehničkoj recesiji i kada bi bilo neko normalno vrijeme bez pandemije i ratova. Iz Agencije za bankarstvo FBiH i iz podataka koji su dostavljeni vidljivo je da građani ove zemlje i dalje vjeruju bankama. Pitanje je bilo vezano uz trenutanu situaciju u bankarskom sektoru s obzirom na posljedice pandemije i rata u Evropi.
– Na osnovi iskazanih osnovnih pokazatelja poslovanja bankarskog sektora FBiH s 30. septembra ove godine, može se zaključiti da je on stabilan, adekvatno kapitaliziran i likvidan. Ranije uspostavljeni regulatorni zahtjevi i provedena usklađivanja dodatno su ojačali otpornost bankarskog sistema i kapacitete za upravljanje u kriznim razdobljima. Kapaciteti bankarskog sistema, unutar postojećeg regulatornog okvira, dovoljni su za nastavak potpore privredi i građanima te prilagođavanje okolnostima koje bi mogle nastati u idućem razdoblju – stoji u odgovoru iz Agencije za bankarstvo FBiH. Obznanili su i podatke koji jasno pokazuju o kakvom je rastu riječ u Federaciji.
– Zaključno s 30. septembra ove godine, a u odnosu na kraj prethodne godine, zabilježen je rast ključnih parametara.
Neto aktiva veća je za 4% ili 1,1 milijardu KM, novčana sredstva za 10% ili 780 miliona KM, a krediti za 2 posto ili 336 miliona KM. U promatranom razdoblju ukupan kapital povećan je za 6 posto ili 172 miliona KM, a depoziti za 5 posto ili 990 miliona KM – naglašavaju iz Agencije.
Također, obaveze banaka po uzetim kreditima zabilježile su smanjenje za 33% ili 256 miliona KM.
– U odnosu na sveukupne ekonomske prilike, može se zaključiti da je kreditni rast umjeren i ne upućuje na dodatne rizike. Ukupni depoziti oporavili su se s 30. septembra 2022. godine u odnosu na prvo tromjesečje ove godine i iznad su razina prethodnih godina. Trend rasta ukupne štednje građana je usporen i trenutno je usporediv s razinom iz 2020. godine. Svijet se trenutno suočava s privrednom, energetskom, prehrambenom, zdravstvenom… krizom, no uprkos svemu, a prognoze govore kako će biti i teže, ključni parametri u BiH ipak rastu. Novca ima i za investicije, a mnogi se odlučuju za štednju jer je vrijeme neizvjesno i teško je prognozirati što će se događati u budućnosti.
– Možemo konstatovati kako je povjerenje građana i privrede u bankarski sistem zadržano – navode iz Agencije.