Na nedavno objavljenoj listi najbogatijih ljudi Balkana našla su se i četiri biznismena iz BiH. Osim njih, u BiH prema dostupnim podacima ukupno živi 620 superbogataša, dok sa druge strane leži armija nezaposlenih i ljudi koji žive na ivici siromaštva, a BiH je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.
Analitičari ističu da je ovakvo stanje odraz neregulisanosti države gdje vlada prvobitni oblik kapitalizma uz visok nivo korupcije i sprege biznisa i politike, dok građani smatraju da se bogatstva u BiH stiču na ilegalan način.
U BiH živi 92 multimilionera i 525 milionera, srednji sloj gotovo i ne postoji, a BiH je dom za više od pola miliona nezaposlenih, a i od onih koji rade skoro 200.000 radi za minimalac, što znači da mjesečno inkasiraju tek 185 eura (370 konvertibilnih maraka – KM).
Ipak, ima i onih kojima jako dobro ide i koji čine oko 600 ekstremno bogatih, koji ukupno imaju imovinu veću od 5 milijardi eura (10 milijardi KM), od kojih se izdvajaju četiri bh. biznismena, koja su zauzela posljednja četiri mjesta na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi Balkana.
To su vlasnik prnjavorske firme “Komerc mali” Drago Malinović, sedmi na Forbsovoj listi, dok se na osmom mjestu našao vlasnik sarajevske firme “Euro-asfalt” Hamed Ramić. Za njim slijede vlasnik “Violete” iz Gruda Petar Ćorluka, te vlasnik banjalučke kompanije “Super-petrol” Veljko Đukić.
Građani su mišljenja da u ovakvoj zemlji silni milioni ne mogu doći na pošten način.
Ipak, analitičari napominju da nisu sva bogatsva u BiH nelegalno stečena i da razlog zbog čega neki imaju više leži u samoj prirdi bh. kapitalizma koji nije dovoljno regulisan.
“Sva priča o tome na koji su način ti ljudi stekli bogatstvo faktički je priča kod koje treba razmišljaju državne institucije i oni koji provjeravaju poslovanje tih takvih preduzeća”, ocjenjuje ekonomista Željko Šajin.
A kako se provjerava rad preduzeća dovoljno pokazuju nedavni slučajevi propadanja banaka u Republici Srpskoj, gdje su zbog sumnjihvih kredita i transakcija uhapšeni i odgovorni ljudi u organima za nadzor bankarskog tržišta.
Smišljeno izrabljivanje naroda
Ekonomista Aleksa Milojević upravo u tome vidi izvor bogatstva pojedinih političara i biznismena koji su usko povezani.
“Mi se zadužujemo i te pare opet idu nekima u vidu kredita koji su bliski vlasti i oni grade autoputeve, investiraju, a ne isplaćuju se plate radnicima, radnici rade uglavnom na minimalcu i to je jedno ogromno smišljeno izrabljivanje naroda i je uglavnom taj jedan mali broj uzak krug ljudi koji su prisvojili ogromno bogatstvo putem privatizacije”, komentariše Milojević.
Među najbogatijima u BiH su nerijetko i političari, a često u njihovim kartonima nije zavedena sva imovina koju posjeduju što je odraz zakonskih rupa, a često imovinu prepisuju na supružnike, rođake i kumove.
Tako i brojnim biznismenima se ne može utvrditi tačan iznos imovine, pogotovo ako su njihove firme registriovane kao društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), koja nemaju obavezu objavljivanja finansijskih rezultata.
Međutim ne treba osporavati preduzetnički duh pojedinaca bez konkretnih dokaza, kažu analitičari, a Šajin ističe i da građani imaju pogrešnu percepciju kapitalizma jer su u svojim glavama i dalje u socijalizmu.
“Građani i dalje smatraju kao ‘Meni neko treba dati posao’. U kapitalizmu se ne daje posao on se zarađuje i traži. Dakle treba imati više preduzetničkog duha, a tu je opet prevashodno država koja mora stvoriti radni ambijent”, kaže Šajin.
A kako država stvara radni ambijent pokazuje enormna zaduženost BiH veća od 6 milijardi eura (11 milijardi KM) koja i dalje raste, a taj novac odlazi uglavnom na budžetsku potrošnju i odliva se preko javnih nabavki u milijardama i ne odlazi u privredu.
Osim toga, ukupne obaveze bh. privrede, laički rečeno, gdje svako svakom duguje, veće su od 10 milijardi evra (20 milijardi KM). (Radio Slobodna Evropa)
