Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Srbija i BiH certifikatima protiv GMO (VIDEO)

Preuzmite sliku

Uvedenim standardom treba potvrditi kako je soja, osim što nije genetski modificirana, uzgajana u dunavskoj regiji.

U Srbiji je zabranjena proizvodnja i promet genetski modificiranih organizama, ali se proizvodi s tim sastojcima slobodno prodaju na tržištu Srbije. Najviše je riječ o uvoznim proizvodima životinjskog porijekla, pa je zato u Srbiji te Bosni i Hercegovini počelo izdavanje certifikata “Dunav Soja”, koji garantira da se ne prodaje GMO.

Al Jazeerina ekipa posjetila je kompaniju Animal Commerce, gdje podsjećaju da će organizam preraditi sve, ali će u njemu ostati tragovi onoga što je pojedeno. Kokoškama će se zadržati u mesu ili jajima, što će, dalje, u sebe unijeti ljudi.

“Svako jaje koje izađe iz ovog centra je zdravo jaje, koje isključivo ne sadrži GMO”, uvjerava Bojan Mirkić iz te kompanije.

To im je i potvrđeno certifikatom “Dunav Soja”, čime su postali prva kompanija u Srbiji s tom oznakom.

Poštivanje strogih uslova

“Ovo nije nešto što je obavezno, što lanci traže. Ovo je stvar koju smo mi uveli. U Srbiji nije dozvoljen promet GMO, ali se to ne može garantovati za robu iz uvoza. Ovom prilikom možemo da kažemo da sva roba koja se nalazi na policama je sa genetski nemodifikovanom sojom”, dodaje Mirkić.

To je jedini certifikat kojim se u Srbiji te Bosni i Hercegovini smije označiti da proizvod ne sadrži GMO, jer zakon zabranjuje proizvođačima da ističu ima li ili nema GMO sastojaka.

“Evropa uvozi soju, i to najvećim delom GMO koju uvozi iz prekookeanskih zemalja, tako da je preko 85 odsto proizvoda životinjskog porekla, mesa, mleka, jaja u Evropi hranjeno genetski modifikovanom hranom. Takvi proizvodi se nalaze rame uz rame sa našim domaćim proizvodima u supermarketima i mi zaista ne možemo da napravimo razliku bez bilo kakvih oznaka kvaliteta”, ukazuje Jovana Đisalov iz organizacije “Dunav Soja”.

Standard treba potvrditi kako je soja, osim što nije genetski modificirana, uzgajana u dunavskoj regiji. To znači i da su proizvođači koji su ga dobili ispoštovali stroge uslove te da je hrana koju proizvode visokog kvaliteta.

“Sa jedne strane, štitimo naše domaće poljoprivredne proizvođače genetski nemodifikovane soje i industriji dajemo mogućnost da istakne, da označi kvalitet koji ima, ali i potrošačima dajemo mogućnost izbora ukoliko žele da se opredele za proizvode koji su strogo kontrolisani”, dodaje Đisalov.

Proizvodnja i promet genetski modificiranih organizama zabranjena je u Srbiji i nadležni kažu da se to neće mijenjati.

“Za nešto duže od mesec dana počeće žetva soje i iz njenih mahuna će se vaditi zrna koja sigurno nisu genetiski modifikovana, a to garantuje zakon koji zabranjuje promet i uzgoj takve vrste soje. Ako Srbija želi da bude članica Svetske trgovačke organizacije, moraće da dozvoli i promet genetski modifikovane soje”, javio je Al Jazeerin reporter Marko Subotić.

‘Konzumira se decenijama’

Jedina zaštita u tom slučaju mogu biti carinske barijere, tvrdi profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić, borac protiv GMO-a. Nedavno je izabran za poslanika, pa će, kaže, tu borbu prenijeti i u Skupštinu Srbije.

“Možemo da tražimo dodatna ispitivanja zdravstvene bezbednosti proizvoda koji su na bazi genetski modifikovane soje, a koje se uvoze kod nas, i na taj način praktično da usporavamo, otežavamo, onemogućavamo plasman tih proizvoda na naše tržište, što je potpuno legitimno”, objašnjava Ševarlić.

Pojedini genetičari ipak tvrde da GMO nisu štetni za ljude, da se na pojedinim tržištima decenijama konzumira takva hrana i da nema dokaza da negativno utječe na zdravlje. (Al Jazeera)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,