Ekonomisti ocjenjuju da će Bosna i Hercegovina (BiH) prva platiti za privredni kriminal koji se desio u Hrvatskoj jer bh. političari nisu reagovali adekvatno i na vrijeme.
Ljubljanska i zagrebačka Sberbanka pokrenule su ovršni postupak nad dionicama Jamnice u Sarajevskom kiseljaku, nastojeći na taj način naplatiti dio duga od Agrokora u čijem sastavu je i Jamnica. Ekonomisti ocjenjuju da se na ovaj način pokazalo da će BiH prva platiti za privredni kriminal koji se desio u Hrvatskoj jer bh. političari nisu reagovali adekvatno i na vrijeme.
Općinski sud u Kiseljaku donio je odluke kojima je ljubljanskoj i zagrebačkoj ispostavi Sberbanke odobrena zapljena dionica Sarajevskog kiseljaka, a koje su u vlasništvu Jamnice, objavila je tvrtka Jamnica u sklopu koncerna Agrokor, a koja se bavi proizvodnjom mineralnih voda. Vrijednost oduzetih dionica iznosi 67,4 miliona konvertibilnih maraka (34,5 miliona eura).
S pravne i ekonomske strane tu nema ništa sporno, kaže profesor na ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić jer je Sarajevski kiseljak davno privatiziran.
„Sud u Kiseljaku, znači bosanskohercegovački sud je donio tu odluku i sada umjesto Jamnice dionicama raspolaže Sberbanka i za Sarajevski kiseljak to ne mora značiti promjenu u poslovanju. Međutim, ono što u ovoj situaciji bode oči je činjenica da se kriza koja je izbila u drugoj državi sada se preliva u Bosnu i Hercegovinu i ovdje se dug naplaćuje, a ne tamo gdje je napravljen, jer Jamnica koja je dioničar dala je mjenicu Sarajevskog kiseljaka banci kada je uziman jedan od kredita. E, to izaziva neugodne refleksije kod svih nas.”
Podsjećamo, kada je izašlo na vidjelo da je hrvatski koncern Agrokor u dugovima i da se moguće radi o privrednom kriminalu, hrvatska Vlada donijela poseban zakon, Lex Agrokor, kojim je zaštitila imovinu ove kompanije u Hrvatskoj.
Slovenija i Srbija insistirale su da potpišu slične ugovore po kojima se spriječava da novac iz tih zemalja ide za pokrivanje dugova Agrokora.
No, takav zakon nije potpisan sa BiH i Crnom Gorom, te je naplata dijela Agrokorovog duga i počela u BiH.
BiH nije adekvatno reagovala jer bh. političari brane nacionalne interese drugih država, kaže ekonomista Zoran Pavlović i dodaje:
„BiH je zemlja složene političke strukture, a uz to sve u kombinaciji sa nacionalnim interesima koji se prelamaju između Hrvatske, Srbije. Sve je to čini neefikasnom u donošenju bilo kakvih odluka na najvišem nivou upravljanja u BiH. Dok je Srbija donijela odluku o zabrani transfera novca iz Srbije za dugove Agrokora, BiH to nije uradila jer se ovdje niko ne osjeća odgovornim. Zato su i naši dobavljači, kojima Agrokor duguje 132 miliona KM kolateralna šteta, jer nije imao ko da ih zaštiti. Ta naša neodgovornost, neefikasnost i odsustvo bilo kakve harmonizacije u ponašanju ljudi iz vrha BiH između hrvatskih interesa, u ovom slučaju, i interesa BiH su učinili da smo došli u poziciju da postanemo kolateralna šteta Agrokorovih odnosa. Kao što vidimo, i Sberbanka je počela sa zapljenom imovine preduzeća u BiH koja su data kao hipoteka za kredite koji sigurno nisu uloženi u Bosnu i Hercegovinu. Ja se iskreno nadam da ćemo doći i do nekih krivičnih prijava jer u toj paukovoj mreži povezanih odnosa sa Agrokorom i firmi u okruženju je bilo jako mnogo transakcija koje zaslužuju i zatvaranje odgovornih ljudi koji su pristali na takve transfere.”
Pavlović dodaje da upravo takvo ponašanje bh. političara doprinosi da u svakoj sličnoj situaciji deblji kraj izvuku radnici u BiH kao što je bio slučaj sa slovenačkim TUŠ-om, Pevecom, a sada i sa Agrokorom.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u ovoj situaciji ne treba brinuti ko će biti vlasnik Sarajevskog kiseljaka, jer je i sad vlasnik iz inostranstva, kao što je to slučaj i sa Ledom Čitluk i Zvijezdom, koji su takođe u sastavu Agrokora.
„Ono što nas treba zabrinjavati je da se ispoštuju sve ugovorne obveze koje imaju prema našim dobavljačima i nastavak suradnje u BiH. Gospodin Ante Ramljak je rekao da će se 45 miliona KM zbirno vratit bh. dobavljačima – 15 miliona kroz robu Mercatora i 30 miliona koje smo mislili pozajmiti od Agrokora. Na takav način bi se izvršila dokapitalizacija Konzuma i tako bi Sarajevski Kiseljak i Ledo Čitluk postali vlasnici većinskog paketa dionica Konzuma u BiH.”
On je pozvao povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka da što prije dođe u BiH kako bi potvrdili da će raniji dogovor biti ispoštovan.
Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu BiH, u slučaju zapljene dionica Sarajevskog kiseljaka kaže da je po svemu sudeći ovakav scenarij planiran od početka, čim je Hrvatska potpisala Lex Agrokor, te upozorava da i Crna Gora sada može očekivati sličnu situaciju sa preduzećima koja se nalaze na njenoj teritoriji.
Podsjetimo prije mjesec i po dana Ledo, tvrtka iz sastava Agrokora, obavijestila je da je primila odluku Trgovačkog suda u Beogradu o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja i opterećenja udjela koje ta hrvatska kompanija ima u srbijanskom Frikomu.
Sud je time udovoljio zahtjevu ruske Sberbanke koja je zatražila donošenje privremene mjere kao osiguranje potraživanja od 100 miliona eura plus kamate, vezano za ugovor o kreditu iz februara ove godine.
Ledo je pripremio žalbu na tu odluku. Srbija je na zahtjev ruske Sberbank banke privremeno zabranila Ledu raspolaganje udjelom koji ta tvrtka ima u Frikomu, no to ne znači da je Sberbank postala vlasnik Frikoma niti to utiče na poslovanje tvrtke, prenijeli su u avgustu beogradski mediji, piše “Glas Amerike”.
